Utjecaj obrade s limunskom kiselinom na generiranje prašine celuloznog materijala
Cilj ovog rada je bio ispitati utjecaj obrade s limunskom kiselinom na generiranje prašine celuloznog materijala. U današnje vrijeme od prirodnih materijala najviše se koriste celulozni materijali koji sami po sebi imaju brojna dobra svojstva, ali s obzirom na sve veće zahtjeve današnjice provode se...
Main Author: | |
---|---|
Other Authors: | |
Format: | Bachelor Thesis |
Language: | Croatian |
Published: |
Sveučilište u Zagrebu. Tekstilno-tehnološki fakultet. Zavod za tekstilnu kemiju, materijale i ekologiju.
2017
|
Subjects: | |
Online Access: | https://repozitorij.ttf.unizg.hr/islandora/object/ttf:677 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:201:879545 https://repozitorij.ttf.unizg.hr/islandora/object/ttf:677/datastream/PDF |
Summary: | Cilj ovog rada je bio ispitati utjecaj obrade s limunskom kiselinom na generiranje prašine celuloznog materijala. U današnje vrijeme od prirodnih materijala najviše se koriste celulozni materijali koji sami po sebi imaju brojna dobra svojstva, ali s obzirom na sve veće zahtjeve današnjice provode se različite obrade i sve to u svrhu usavršavanja materijala. Zbog svoje kemijske građe pamučne tekstilije podložne su za rast i razvoj mikroorganizama, što predstavlja veliki problem. U tu svrhu provode se antimikrobne obrade. Još jedan od bitnih nedostataka je nastajanje celulozne prašine koja štetno utječe na zdravlje čovjeka te može biti prenosioc bakterija. Zbog svega navedenog u ovom smo radu materijale tretirali limunskom kiselinom koja se u prethodnim istraživanjima pokazala kao dobro antimikrobno sredstvo za zaštitu celuloznih materijala. [1, 2] Također smanjuje bubrenje i povećava otpornost na gužvanje čime se mijenjaju fizikalna i kemijska svojstva materijala. Sposobnošću da povećava otpornost na gužvanje dijelom eliminra stvaranje celulozne prašine, a time i smanjuje štetan utjecaj na čovjekovo zdravlje. Nakon obrade u fularu i procesa pranja provedena su ispitivanja metodom generiranja i mjerenja veličine i količine čestica prašine iz čega vidimo da nastaju veće količine prašine manjih dimenzija (0,3, 0,5, 1 μm). Također su provedena mehanička ispitivanja te zaključujemo da se prekidna čvrstoća i istezanje se malo smanjuju u odnosu na neobrađeni uzorak, dok broj ciklusa pranja nema značajan utjecaj na mehanička svojstva materijala. |
---|