Utjecaj članstva Republike Francuske u NATO-u na francusku sigurnosnu politiku

• Main Author: Vujčić, Đuro
• Other Authors: Tatalović, Siniša
• Format: Master Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Zagrebu. Fakultet političkih znanosti. 2022
• Subjects: Francuska; NATO; Sjevrnoatlantsko vijeće; Peta Republika; Charels de Gaulle; europska sigurnosna arhitektura; dominacija SAD-a; force de frappe; razvoj nuklearnog oružja; francuska autonomna vanjska politika; francusko-njemačko partnerstvo; Elizejski sporazum; izlazak francuske iz NATO-a; europski sigurnosni i obrambeni identitet (ESDI); France; North Atlantic Council; Fifth Republic; Charles de Gaulle; European security architecture; US dominance; development of nuclear weapons; French autonomous foreign policy; Franco-German partnership; Elysée Agreement; France's exit from NATO; European Security and Defense Identity (ESDI); DRUŠTVENE ZNANOSTI. Politologija; SOCIAL SCIENCES. Political Science; Peta; Sila; North Atlantic
• Online Access: https://repozitorij.fpzg.unizg.hr/islandora/object/fpzg:1851; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:455691; https://repozitorij.fpzg.unizg.hr/islandora/object/fpzg:1851/datastream/PDF

Predmet ovoga istraživanja je utjecaj članstva u NATO-u na sigurnosnu politiku Republike Francuske. Kroz ovaj rad nastojalo se analizirati promjene u francuskoj vanjskoj i sigurnosnoj politici nakon 1958. godine, francusko napuštanje zajedničke zapovjedne strukture NATO-a 1966. godine i njezina ponovna integracija u NATO 2009. godine. Francuska se polazeći od nacionalnih interesa pozicionirala u NATO-u različito od drugih članica zbog neslaganja s procedurama donošenja odluka na strateškoj razini, što je značajno utjecalo na francusku sigurnosnu politiku i sustav nacionalne sigurnosti. Uspostavom Pete Republike predsjednik Francuske postao je general Charles de Gaulle koji je zbog neslaganja sa procedurama donošenja odluka u NATO-u na političkoj i strateškoj (vojnoj) razini odlučio povući Francusku iz zajedničke zapovjedne strukture NATO-a. Postavši nuklearna sila početkom 1960.-ih godina Francuska je svoje napuštanje integriranog zapovjedništva NATO-a dodatno opravdavala potrebom da se njezin nuklearni arsenal drži dalje od utjecaja NATO-a kako bi na taj način očuvala nacionalni suverenitet i sposobnost neovisnog djelovanja. Unatoč toj odluci Francuska se nikada nije potpuno odrekla Sjevernatlantskog saveza kako u političkom jednako tako i u vojnom smislu. Nastavljena je vojna suradnja između NATO-a i Francuske pogavito zbog bojazni od moguće invazije od strane SSSR-a. Vojna suradnja je nastavljena i nakon raspada SSSR-a i postajala je sve intenzivnija kroz sudjelovanje francuskih vojnih snaga u Zaljvskom ratu, Afganistanu i Kosovu što je dovelo 2009. do formalnog povratka Francuske u punopravno članstvo NATO-a. The subject of this research is the impact of NATO membership on the security policy of the Republic of France. Through this paper, an attempt was made to analyze changes in French foreign and security policy after 1958, the French abandonment of the common command structure of NATO in 1966 and its re-integration into NATO in 2009. Based on its national interests, France positioned itself in NATO ...