Predizborno sučeljavanje predsjedničkih kandidata na komercijalnim televizijama i javnom servisu na primjeru kampanje 2019. godine
Ovaj rad bavi se televizijskim predizbornim sučeljavanjima predsjedničkih kandidata 2019. godine i odgovara na pitanje na koji način su se sučeljavanja održavala na javnom servisu i komercijalnim televizijama u Republici Hrvatskoj. Cilj je bio istražiti na koji način su predizborna sučeljavanja pred...
| Main Author: | |
|---|---|
| Other Authors: | |
| Format: | Master Thesis |
| Language: | Croatian |
| Published: |
Sveučilište u Zagrebu. Fakultet političkih znanosti.
2020
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://repozitorij.fpzg.unizg.hr/islandora/object/fpzg:1147 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:142454 https://repozitorij.fpzg.unizg.hr/islandora/object/fpzg:1147/datastream/PDF |
| Summary: | Ovaj rad bavi se televizijskim predizbornim sučeljavanjima predsjedničkih kandidata 2019. godine i odgovara na pitanje na koji način su se sučeljavanja održavala na javnom servisu i komercijalnim televizijama u Republici Hrvatskoj. Cilj je bio istražiti na koji način su predizborna sučeljavanja predsjedničkih kandidata tijekom kampanje 2019. i 2020. godine odstupala, a koliko bila u skladu s nepisanim pravilima debate o kojima međunarodni i hrvatski autori godinama objavljuju radove. Metoda korištena u radu je interpretativna analiza sadržaja. Istraživačko pitanje glasi: Kako su se predsjednički kandidati sami predstavili na televizijskim sučeljavanjima javnog servisa i komercijalnih televizija? Neka od bitnih pitanja su i kakvom su se retorikom kandidati koristili, kakav im je bio rječnik i o kojim temama su govorili? U teorijskom okviru pojašnjene su ključne teorije kojima sam se koristila tijekom pisanja rada, a to su teorije na teme uravnoteženosti u izvještavanju tijekom predizbornih kampanja na javnom servisu i komercijalnim televizijama. Kao temelj za usporedbu korištena su istraživanja o uravnoteženosti u izvještavanju tijekom kampanje uoči parlamentarnih izbora 2016. godine, teorije o personalizaciji politike, Benoitovu funkcionalnu teoriju u diskursu kampanja. Ključni pojmovi u ovom radu su debata, televizije, izborni programi, personalizacija politike. Također, u radu su analizirana njihova ponašanja i izjave, kao i tehnički i organizacijski uvjeti održavanja sučeljavanja. Svaka od navedenih medijskih kuća postavila je svoja pravila održavanja debate, a rezultati su pokazali da su se predsjednička sučeljavanja između Kolinde Grabar Kitarović i Zorana Milanovića sadržajno i tehnički razlikovala na javnom servisu i komercijalnim televizijama. Tako su kandidati stajali na različitim pozicijama, voditelji su im postavljali različita pitanja različitih tema, trajanje sučeljavanja na svakoj televiziji bilo različito te da su predsjednička sučeljavanja između Kolinde Grabar Kitarović i Zorana Milanovića ... |
|---|