Elektronički arhivi znanstvenih radova: revolucija u pristupu znanstvenim informacijama?

• Main Author: Melinščak Zlodi, Iva
• Format: Text
• Language: Croatian
• Published: Hrvatsko knjižničarsko društvo 2004
• Subjects: Librarianship; sami
• Online Access: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/2309/; http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/2309/1/akm2002imz.pdf

Postupak publiciranja u znanosti se ni danas, u 21. stoljeću, nije oslobodio specifičnosti "Gutenbergove ere". Objavljivanje znanstvenog rada skup je i dugotrajan proces, autori ustupaju autorska prava nad svojim radovima bez naknade, cijene znanstvenih časopisa i prihodi izdavača rastu, a mogućnost knjižnica da pretplate i nabave svu potrebnu časopisnu literaturu sve je manja. Iako se razvojem informacijske tehnologije otvorio prostor za mnogo efikasnije oblike diseminacije znanstvenih informacija, nove mogućnosti nisu još u potpunosti iskorištene. Postojeći elektronički časopisi i baze podataka uglavnom preslikavaju svoje tiskane prethodnike, što znači da se prijelazom u novi medij struktura znanstvene komunikacije nije bitno promijenila. U protekle tri godine pokrenute su neke inicijative kojima je cilj promijeniti dosadašnje obrasce znanstvene komunikacije (npr., SPARC, Public Library of Science). Najnovija je Budapest Open Acces Initiative, koju je početkom 2002. pokrenuo Institut Otvoreno društvo. Cilj je tih inicijativa slobodan pristup svim znanstvenim informacijama svima, i to što brže i po što nižoj cijeni. Kao najlakši način za postizanje tog cilja, preporučuje se izgradnja globalne distribuirane mreže elektroničkih arhiva u kojima bi autori sami pohranjivali svoje radove. Open Archive Initiative (OAI), pokrenuta 1999. godine, nudi okvir (zasnovan na DC-u) unutar kojeg je moguće ostvariti interoperabilnost takvih distribuiranih arhiva. Otpori su tim rješenjima mnogostruki, a najčešće ga pružaju komercijalni izdavači, ali i sami znanstvenici sporo uviđaju prednosti novog načina pristupanja znanstvenim informacijama. Treba ipak naglasiti da danas djeluje nekoliko značajnih elektroničkih arhiva iz raznih područja znanosti, a najznačajniji je svakako elektronički arhiv iz područja teorijske fizike - arXiv (pokrenut 1991.), koji je postao najvažniji forum za razmjenu informacija iz tog područja. Često se naglašava uloga knjižnica u promicanju slobodnog pristupa među svojim korisnicima. Sve navedene inicijative predlažu da upravo knjižničari preuzmu odgovornost za pokretanje i promicanje elektroničkih arhiva. Scholarly publishing procedures in 21st century are still inhibited with patterns from "Gutenberg era". Publishing scientific article is an expensive and timeconsuming process. Authors give away their rights without charge, but prices of scholarly journals and publishers’ incomes are rising. More and more libraries are unable to supply their users with all journal literature that their users need. Although IT development has enabled more effective forms of disseminating scholarly content, new advantages are not yet fully used. Existing electronic journals and databases simply copy their printed counterparts, in most cases. The transfer to new media has not substantially transformed the structure of scientific communication. In the course of last three years, new initiatives aiming to change current models of scientific communication have been launched (SPARC, Public Library of Science). The most recent one is Budapest Open Access Initiative, launched in the year 2002 by Open Society Institute. These initiatives' objectives are: open access to all scholarly information, for everyone, as fast as and as low-cost as possible. Building a global distributed network of e-print archives, where authors could self-archive their research findings, has been proposed as an easiest way to achieve this objectives. Open Archive Initiative (OAI), started in 1999, offers a framework (based on Dublin Core Metadata Element Set) for solving the interoperability issue in such distributed network. There are many oppositions to proposed solution: mostly coming from commercial publishing companies. Scientists are slow in realizing advantages of new way of accessing scientific information, too. Still, there are several active e-print archives in different scientific disciplines. The most significant one is Los Alamos preprint server arXiv (launched in 1991), which has became the most important place for information exchange in physics. Role of the libraries in promoting open access has often been emphasized. All of the mentioned initiatives are suggesting that librarians should take responsibilities to build, manage and promote eprint archives.