Substantivul în limba română – unele priviri istorice
Ovaj rad bavi se pitanjem povijesti imenice u rumunjskom jeziku, točnije njenim razvojem od latinskog do današnjeg rumunjskog. Prije svega, treba naglasiti kako nije riječ o temi koja nudi kakvo novo otkriće vezano uz naslovnu temu: „Povijest imenice u rumunjskome – povijesni aspekti”, već kako je r...
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Thesis |
| Language: | Romanian |
| Published: |
2018
|
| Subjects: | |
| Online Access: | http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10314/ http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10314/1/Substantivul.pdf |
| Summary: | Ovaj rad bavi se pitanjem povijesti imenice u rumunjskom jeziku, točnije njenim razvojem od latinskog do današnjeg rumunjskog. Prije svega, treba naglasiti kako nije riječ o temi koja nudi kakvo novo otkriće vezano uz naslovnu temu: „Povijest imenice u rumunjskome – povijesni aspekti”, već kako je riječ o analizi rumunjske imenice u postojećim različitim povijestima rumunjskog. Prije same analize, uvodni dio predstavlja temu i ciljeve rada, nakon čega smješta rumunjski u odnos s drugim srodnim jezicima (romanski, indoeuropski jezici) kako bi se stvorila jasnija slika o njegovu razvoju. Nadalje, uključivanjem rumunjskog u kontekst romanskih jezika, opisuje se razvoj Rimskog Carstva i njihovih sukoba s Dačanima koji su poslužili kao uvod nastajanju rumunjskog jezika, gdje potonji narod predstavlja supstrat – a rimski dolazak superstrat (vulgarni latinski). No, samo nastajanje nije dobro posvjedočeno, već obilježeno kao stanovito „razdoblje šutnje”, koje je ukratko opisano kako bi olakšalo razumijevanje poteškoće analize razdoblja koje ne sadrži mnoga posvjedočenja – ali možda i najbitnije promjene imenice u rumunjskom. Nakon toga slijedi kratki opis latinskog i vulgarne mu varijante te poteškoća vezanih uz njenu rekonstrukciju, a potom se opisuje uloga i osobine imenice u latinskom, kao i vulgarnom latinskom – govornoj i svakidašnjoj varijatni latinskog koja, premda slabije posvjedočena (ali rekonstruirana po potrebi), predstavlja izvor današnjih romanskih jezika. U principu, razrada problematike povijesnog razvoja imenice u rumunjskom teško je izvediva bez pojašnjenja njena razvoja u vulgarnom latinitetu. Imajući u vidu kontekst nastanka rumunjskog iz vulgarnog latiniteta, lakše je objasniti nasljeđene osobine imenice u rumunjskom: rod, broj i padež; kao i novitet koji predstavlja pojava člana (što je slučaj i u ostalim romanskim jezicima). Koristeći brojne izvore, ovaj rad analizom pokušava dati što točnije i izglednije odgovore na sporna pitanja kao što su očuvanje srednjeg roda i deklinacije u rumunjskom. Također, stanje u današnjem rumunjskom, posljednjoj fazi razvoja, donosi neka obilježja koja valja opisati. Na koncu, sami zaključak donosi pregled ovog diplomskog rada, čiji je cilj, prije svega, predstaviti postojeće izvore, ideje i mišljenja vezana uz razvoj imenice od vulgarnog latinskog do suvremenog rumunjskog, uz napomenu kako nije riječ o potvrđivanju postavljene teze ili otkrivanju noviteta, već ogledu pojedinih povijesnih aspekata ukomponiranih u cjelovit sažetak. |
|---|