Gospodarski sustav Zagrebačkog kaptola u 14. i 15. stoljeću

Jedna od rijetkih srednjovjekovnih institucija koja predstavlja iznimku s obzirom na očuvanost povijesnih izvora iz srednjovjekovne Slavonije jest Zagrebački kaptol. Zbog toga je dosada mnogo radova objavljeno o ovoj instituciji. Ono što, međutim, još nije bilo u cjelini istraživano jest funkcionira...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Vručina, Petra
Other Authors: Ančić, Mladen
Format: Doctoral or Postdoctoral Thesis
Language:Croatian
Published: Sveučilište u Zadru. 2023
Subjects:
Online Access:https://repozitorij.unizd.hr/islandora/object/unizd:8008
https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:690811
https://repozitorij.unizd.hr/islandora/object/unizd:8008/datastream/PDF
Description
Summary:Jedna od rijetkih srednjovjekovnih institucija koja predstavlja iznimku s obzirom na očuvanost povijesnih izvora iz srednjovjekovne Slavonije jest Zagrebački kaptol. Zbog toga je dosada mnogo radova objavljeno o ovoj instituciji. Ono što, međutim, još nije bilo u cjelini istraživano jest funkcioniranje gospodarskoga sustava Zagrebačkog kaptola u 14. i 15. stoljeću, a čime se dobiva i općenitiji uvid u funkcioniranje vlastelinstava srednjovjekovne Slavonije. Ovaj rad analizira i rekonstruira kako su kanonici i prebendari Zagrebačkoga kaptola upravljali svojim posjedima oko Zagreba, Varaždinskih Toplica, Siska i Velikog i Malog Gradca: kako su upravljali prihodima i rashodima s tih posjeda, ali i naseljenim stanovništvom na njima. Uspostava i održavanje autoriteta na vlastelinstvima, kao i odnos Kaptola i središnje vlasti, bio je usko vezan uz pobiranje crkvene desetine, zbog čega se posebice razmatra i to pitanje. U trenucima konsolidiranosti, središnja je vlast podržavala učinkovito pobiranje desetine jer je time osnaživala i svoj autoritet na periferiji Kraljevstva. Nadalje, preko koncepta povjerenja, sve više primjenjivanog u zadnjem desetljeću u historiografiji, analizira se kako su sami podanici shvaćali svoje mjesto u društvenoj hijerarhiji i na vlastelinstvima. Je li Zagrebački kaptol kao vlastelin autoritet nad podanicima održavao uglavnom prisilom ili ipak uzajamnim povjerenjem u 14. i 15. stoljeću? Najvažnije pak pitanje o kojem se raspravlja jest doseg procesa racionalizacije, odnosno razvoja tržišne ekonomije. Teza koju se u radu dokazuje jest da su tadašnja društvena struktura i običaji utjecali na monetarne prakse, preciznije sprječavali sveopću transformaciju rastućega procesa monetizacije u kapitalistički model funkcioniranja. One of the rare medieval institutions that represents an exception regarding the preservation of primary sources from medieval Slavonia is the cathedral chapter of Zagreb. That is why many studies have been published about this institution until now. However, the ...