Mentalno zdravstvena pismenost studenata u području depresivnosti i suicidalnosti

• Main Author: Rodić, Željka
• Other Authors: Vulić Prtorić, Anita
• Format: Master Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Zadru. Odjel za psihologiju. 2023
• Subjects: mentalno zdravstvena pismenost; depresivnost; suicidalnost; mentalna bolest; mentalno zdravlje; student; mental health literacy; depression; suicidality; mental illness; mental health; students; DRUŠTVENE ZNANOSTI. Psihologija; SOCIAL SCIENCES. Psychology; sami
• Online Access: https://repozitorij.unizd.hr/islandora/object/unizd:7834; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:649704; https://repozitorij.unizd.hr/islandora/object/unizd:7834/datastream/PDF

Kao važan aspekt mentalnog zdravlja izdvaja se konstrukt mentalno zdravstvene pismenosti koji se definira kao skup znanja i vjerovanja o mentalnim poremećajima koja pomažu prepoznavanju, upravljanju ili sprječavanju istih (Jorm i sur., 1997). Ovaj diplomski rad se bavi pitanjem mentalno zdravstvene pismenosti studenata u području depresivnosti i suicidalnosti (N=565), a temelji se na rezultatima istraživanja Mustaffa i suradnika (2014) koji izvještavaju o postojanju umjereno značajne pozitivne korelacije između razine suicidalnih ideja i depresije. Od mjernih instrumenata, koristio se Upitnik zdravstvene pismenosti u području mentalnog zdravlja djece i mladih, a od postojećih vinjeta, za svrhu istraživanja korištene su Vinjeta Depresivnosti i Suicidalnosti. Prosječna dob studenata iznosi 22,04 godine, a sami uzorak prevladava u korist žena (N=486). Rezultati su prikupljeni kratkom online anketom, a ukazuju na slijedeće: studenti općenito bolje i točnije prepoznaju depresivnost od suicidalnosti, pri čemu su studentice točnije u prepoznavanju od studenata. Govoreći o stupnju obrazovanja, najtočnije prepoznavanje pokazuju studenti koji pohađaju prvu godinu diplomskog studija, a govoreći o smjeru obrazovanja tu prednjače studenti iz područja biomedicine i zdravstva te humanističkih znanosti. Zanimljiv i neočekivan nalaz je da studenti koji nemaju prethodno iskustvo sličnog ili istog problema točnije prepoznaju problematiku. Nadalje, studenti koji imaju niže razine mentalno zdravstvene pismenosti pokazuju veće rezultate na skali stigmatizacije. Na koncu, studenti koji ne bi i oni koji nisu sigurni bi li potražili pomoć da doživljavaju sličan ili isti problem kao osoba u vinjeti, pokazuju veće rezultate na skali stigmatizacije nego oni koji bi tražili pomoć u istoj situaciji. Zaključno, dobiveni rezultati ukazuju na potrebu osmišljavanja programa edukacije kako bi se razbile stigmatizacije i povećala mentalno zdravstvena pismenost kako studentske, tako i opće populacije. An important aspect of mental health is the ...