PRAVNA KULTURA

• Main Author: Palameta, Bernarda
• Other Authors: LOZINA, DUŠKO
• Format: Master Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Splitu. Pravni fakultet. 2020
• Subjects: pravo; kultura; pravna kultura; pozitivno pravo; pravni sustav; pravna obitelj; vrijednosti; stavovi; očekivanja; društveni odnosi; metode; pravna praksa; pravna promjena; law; culture; legal culture; positive law; legal system; legal family; values; attitudes; expectations; social relations; methods; legal practice; legal change; DRUŠTVENE ZNANOSTI. Pravo. Upravno pravo i uprava; SOCIAL SCIENCES. Law. Administrative Law and Administration; Kad’; sami
• Online Access: https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/pravst:287; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:170:566545; https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/pravst:287/datastream/PDF

U poredbenoj studiji prava prihvaćeno je stajalište da postoje razlike i sličnosti između pravnih sustava, a pri tom se njihovo uspoređivanje i svrstavanje u srodne, šire pravne krugove češće temelji na konvencionalnoj, dogmatskoj metodi usporedbe pozitivnog prava. Ali čak i kad su pravni sustavi „slični na papiru“ mogu postojati razlike u svakodnevnoj pravnoj stvarnosti. Moguće je „presaditi“ pravnu normu ili instituciju iz jednog sustava u drugi, ali ipak stvarni rezultat može biti potpuno drugačiji zbog okolnih, zbiljskih i vrijednosnih čimbenika. Iako se može ustvrditi da ne postoji dovoljno profilirana definicija koncepta, odnosno da ga ne koriste svi pravnici u istom značenju, u novije vrijeme poredbene studije sve se češće služe konceptom pravne kulture. Lawrence M. Friedman, tvorac koncepta, pravnu kulturu smatra trećom sastavnicom pravnog sustava, uz pravne institucije i pravne norme, koja kao mreža vrijednosti, stavova i očekivanja u odnosu na pravo vezuje šire društvene slojeve uz pravni poredak ili ih odvraća od njega. Naglasak se pomiče sa sustava pozitivnog prava kao cjeline pravnih normi koja postoji u određenoj državnoj zajednici na sami kontekst pisanih pravila, odnosno na društvene okolnosti i društvena međudjelovanja koja ih uvjetuju. U obzir se uzimaju temeljne vrijednosti, zajednička uvjerenja, uobičajeni načini razmišljanja i postupanja kako pravnih profesionalaca, tako i samih građana te u tom pogledu razlikujemo implicitnu i eksplicitnu pravnu kulturu. Dakle, glavno je pitanje kako društvo i društveni interesi utječu na pravo te kako pravna pravila i odluke povratno djeluju na društveni razvoj. Pri takvoj vrsti istraživanja, uz dogmatsku metodu potrebno je primjenjivati i metode aksiološkog i sociološkog istraživanja koje mogu ukazati na eventualne nepodudarnosti između „pisanog prava“ i pravne stvarnosti odnosno pravne prakse. Ovim radom određuje se pojam pravne kulture, opisuju se elementi pravne kulture, te ukazuje na intenzitet kojim pravne kulture mogu uvjetovati način funkcioniranja ...