Prediktivna vrijednost kliničkih i patohistoloških karakteristika melanoma srednje očne ovojnice
Melanom srednje očne ovojnice je najčešći intraokularni primarni maligni tumor. Cilj ovog rada je bio ispitati incidenciju, te neke epidemiološke značajke melanoma oka u Splitsko – dalmatinskoj županiji u razdoblju od 1991. do 2010. godine. Napravljena je i statistička analiza povezanosti nekih tumo...
| Main Author: | |
|---|---|
| Other Authors: | |
| Format: | Master Thesis |
| Language: | Croatian |
| Published: |
Sveučilište u Splitu. Medicinski fakultet.
2015
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/mefst:56 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:567987 https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/mefst:56/datastream/PDF |
| Summary: | Melanom srednje očne ovojnice je najčešći intraokularni primarni maligni tumor. Cilj ovog rada je bio ispitati incidenciju, te neke epidemiološke značajke melanoma oka u Splitsko – dalmatinskoj županiji u razdoblju od 1991. do 2010. godine. Napravljena je i statistička analiza povezanosti nekih tumorskih parametara (lokalizacija, veličina, patohistološki nalaz) i petogodišnjeg preživljenja. Korišteni su podaci 50 pacijenata preuzeti iz arhive Klinike za očne bolesti KBC Split, a podaci o smrti su prikupljeni u Matičnom uredu Split, Ured državne uprave Splitsko – dalmatinske županije. Melanomi su histološki u Zavodu za patologiju, sudsku medicinu i citologiju KBC Split. Podaci o stanovništvu su uzeti iz popisa stanovništva 2011. godine. Incidencija melanoma srednje očne ovojnice u Splitsko – dalmatinskoj županiji u razdoblju od 1991. do 2010. godine je iznosila 0.55 oboljelih na 100 000 stanovnika godišnje. Prosječna dob oboljelih je iznosila 64.24 godine, a među oboljelima je bilo nešto više muškaraca (54% naspram 46%). Tumor se najčešće javljao na žilnici (88%), zatim na zrakastom tijelu (8%), a najrjeđe na šarenici (4%). Češći je bio na desnom oku (56% naspram 44%). Medijan veličine tumora je iznosio 12.8 mm. Pet godina nakon operacije živo je bilo 42.9% pacijenata. Nije primijećena statistički značajna razlika u preživljenju s obzirom na lokalizaciju tumora, niti je primijećena statistički značajna korelacija između lokalizacije i petogodišnjeg preživljenja. Nije bilo statistički značajne korelacije između veličine tumora i petogodišnjeg preživljenja. Primijećena je statistički značajna razlika u petogodišnjem preživljenju s obzirom na patohistološki nalaz. Najveći mortalitet je bio kod one skupine pacijenata s nalazom miješanog melanoma (χ²=10.720; DF=3; P=0.0133). Važni zaključci su da nijedan od ispitivanih parametara (lokalizacija, veličina i patohistološki nalaz) nisu sami po sebi dovoljno dobar prognostički faktor, te da je osim Callenderove klasifikacije, potrebna i preciznija morfometrijska analiza za ... |
|---|