JEZIČNI STAVOVI DALMATINSKIH POLITIČARA U DRUGOJ POLOVOCI 19. STOLJEĆA

S obzirom na to da je borba za hrvatski jezik bila dugotrajan proces, važno je osvrnuti se na sve elemente i stavke njegova razvoja. Povijesni i jezični korpus te teritorijalna kompozicija, čitavog 19. stoljeća s naglaskom na drugu polovicu, daju bolji uvid i širu sliku preko koje promatramo sami je...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Grbavac, Mihaela
Other Authors: Brešan Ančić, Tanja
Format: Bachelor Thesis
Language:Croatian
Published: Sveučilište u Splitu. Filozofski fakultet. 2023
Subjects:
Online Access:https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/ffst:4274
https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:287026
https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/ffst:4274/datastream/PDF
Description
Summary:S obzirom na to da je borba za hrvatski jezik bila dugotrajan proces, važno je osvrnuti se na sve elemente i stavke njegova razvoja. Povijesni i jezični korpus te teritorijalna kompozicija, čitavog 19. stoljeća s naglaskom na drugu polovicu, daju bolji uvid i širu sliku preko koje promatramo sami jezični razvoj te stavove i djelovanja pojedinaca. Do druge polovice 19. stoljeća ilirska je koncepcija prevladavala te osnažila preporodne ideje i napredovanje. Gajeva grafija, Novine s Danicom, Kukuljevićev govor u Saboru 1843., odluka o uvođenju hrvatskog kao službenog 1847., događaji su koji su obilježili prvi dio preporoda i razvitka nacionalnog jezika. Točno na polovici stoljeća dolazi do prijelomnice, što povijesno-političke, što jezične, i dotadašnju ilirsku koncepciju zamjenjuju filološke škole. Pojedinci koji se izdvajaju su svakako Nodilo, Kuzmanić, Pavlinović, Tommaseo, Klaić te pripadnici ostalih škola; Tkalčević, Šulek, Kurelac, Maretić, Budmani i drugi. Iako ni među njima nije bilo slaganja, različitim su konceptima dijelili isti cilj, brisanje nacionalnog pitanja te uvođenje nacionalne svijesti oblikovanim hrvatskim jezikom u hrvatsku naciju. Tisak je bio sredstvo širenja ideja, pravila i mogućnosti, a koji je zasigurno ostavio materijalan trag borbe za samostalni hrvatski jezik. In a view of engagement for Croatian language was a lasting process, it is important to glance on all its elements and items. Historical and linguistic corps and territorial composition of the whole 19th century, with a focus on the second half, are giving better view and bigger picture that help us to observe language development and opinions od certain individual. Until the second half of the 19th century, Illyrian conception has empowered and prevailed restauritional ideas and advancement. Graphy of Gaj, Novine Horvatske with Danica, speech of Kukuljević at the Parliament in 1843, decision about initiation of Croatian language as official 1847, have marked the first part of the Croatian national restauration and national ...