Istraživanja moralnog razvoja u ranom djetinstvu

Moral i moralno rasuđivanje i ponašanje predstavlja jedan od najvećih izazova istraživanja mnogih znanstvenika, psihologa, biologa, etičara itd. Potreba za neiscrpnim pričama o dobru i zlu, nagrađivanju dobrih i kažnjavanju onih loših izaziva brojne pretpostavke o samom podrijetlu morala. Moral, kao...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Jelović, Helena
Other Authors: Hren, Darko
Format: Bachelor Thesis
Language:Croatian
Published: Sveučilište u Splitu. Filozofski fakultet. Odsjek za pedagogiju. 2015
Subjects:
Online Access:https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/ffst:357
https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:940962
https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/ffst:357/datastream/PDF
Description
Summary:Moral i moralno rasuđivanje i ponašanje predstavlja jedan od najvećih izazova istraživanja mnogih znanstvenika, psihologa, biologa, etičara itd. Potreba za neiscrpnim pričama o dobru i zlu, nagrađivanju dobrih i kažnjavanju onih loših izaziva brojne pretpostavke o samom podrijetlu morala. Moral, kao apstraktan sastavni dio svakog ljudskog bića podrazumijeva upravo razlikovanje dobra i zla, ponašanje i reagiranje u skladu općih ljudskih definicija dobrog i lošeg ponašanja, što doprinosi, ili pak, u nedostatku istog, odmaže kod zdravih i ispravnih odnosa između pojedinaca, a s time i cjelokupnog društva koje svojim razvojem zahtjeva skladnost. Pitanju morala možemo pristupiti s filozofske, sociološke, biološke ili psihološke perspektive. Dvije osnovne teorije o podrijetlu morala su teološka/filozofska i empirijska. Teolozi tvrde da je moral dan od nekog višeg bića, kao smjernica za ispravan život, i da je znanstveno nedokaziv.Empiristi, s druge strane tvrde da je moral rezultat biološke evolucije i kulturološke antropologije i da se temelji na objektivnim znanjima koja su dokaziva i vidljiva. Sa novim pristupom istraživanju morala i moralnog ponašanja javlja se nekolicina znanstvenika, među kojima je i Paul Bloom, razvojni psiholog s Yalea. Oni su proučavanju morala odlučili pristupiti koristeći djecu i bebe kao glavne sudionike eksperimenata. Raspon dobi kreće se od 3 mjeseca pa do 7-8 godina starosti. Ovakvim pristupom Bloom je pokušao dokazati prisutnost moralnih principa od samog rođenja, koji dolaze sami od sebe, i onih koji se razvijaju tijekom odrastanja. Uzimajući u obzir neke aspekte života kao što su suosjećanje i empatija, pravednost, razlikovanje dobra i zla, odnosi prema ljudima oko sebe, Bloom i njegovi kolege su svojim metodama dokazali kako se djeca doista rađaju sa dobro razvijenim smislom za razlikovanje dobrog od lošeg ponašanja, potrebom da se brinu za tuđe osjećaje i nagonom za pravedno djelovanje. Uspoređujući ova saznanja sa odraslim osobama i njihovim djelovanjem u društvu, dokazao je svoju ...