Potrošnja i dokolica - mladi u trgovačkom centru
Pojam trgovine i potrošnje seţe daleko u prošlost, no, tijekom vremena doţivljava brojne ekonomske, politiĉke, socijalne, urbane promjene. Tek u 20.stoljeću potrošnja i potrošaĉko društvo poprimaju globalne razmjere i postaju temeljna karakteristika društva. Od prvog Gruenovog trgovaĉkog centra 1956...
| Main Author: | |
|---|---|
| Other Authors: | |
| Format: | Bachelor Thesis |
| Language: | Croatian |
| Published: |
Sveučilište u Splitu. Filozofski fakultet. Odsjek za sociologiju.
2017
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/ffst:1233 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:037013 https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/ffst:1233/datastream/PDF |
| Summary: | Pojam trgovine i potrošnje seţe daleko u prošlost, no, tijekom vremena doţivljava brojne ekonomske, politiĉke, socijalne, urbane promjene. Tek u 20.stoljeću potrošnja i potrošaĉko društvo poprimaju globalne razmjere i postaju temeljna karakteristika društva. Od prvog Gruenovog trgovaĉkog centra 1956. godine u Edini, broj trgovaĉkih centara se iz godine u godinu povećava, centri se poboljšavaju i razvijaju, nastoje potrošnju povezati sa zabavom. Vrijeme dokolice koristi za potrošnju i uţivanje u konzumiranju aktivnosti koje se mogu priuštiti. Djecu se od malih nogu uĉi kupovanju i odlasku u trgovaĉke centre. Nekadašnje igranje, socijalizacija i provoĊenje slobodnog vremena na igralištima, u parkovima i dvorištima, zamijenjeno je odlaskom u trgovaĉki centar. U ovome radu anketnim upitnikom ispitano je 150 mladih ispitanika podruĉju grada Splita o aktivnostima i stavovima o trgovaĉkom centru kao mjestu potrošnje i dokolice. Prema rezultatima istraţivanja, ispitanici iz Splita u trgovaĉki centar najĉešće idu ili sa prijateljima ili sami, kupuju odjeću i obuću te usputno popiju piće i druţe se. Naglašena je socijalizacijska funkcija trgovaĉkog centra. Njihov je stav prema kupovini utilitaran, a prema trgovaĉkim centrima negativan. Smatraju da se u njima prekomjerno troši, da se manje boravi na zraku, ljudima se manipulira, ali se u njemu ne osjećaju kontrolirano. Moţemo reći da je današnje konzumeristiĉko društvo proizvod ameriĉke kulture, ali je ĉinjenica da je cijeli svijet prihvatio njegove kriterije. Ulaskom u trgovaĉki centar, zaboravljamo na vrijeme i na vanjski svije, te kao zaĉarani lunjamo beskrajom izloga i dućana.MeĊutim, šoping ne donosi pravu sreću i zadovoljstvo i sve te kupljene stvari su prolazne. Stoga bi trebali prestati kupovati kratkotrajnu sreću i obratiti paţnju na ono što nas uistinu ĉini sretnima i zadovoljnima. The concept of trade and consumption goes far into the past, but, over time, experience numerous economic, political, social, and urban changes. In the 20. century consumption and ... |
|---|