Osobine ličnosti i socijalna facilitacija i inhibicija
Dosadašnja istraživanja socijalne facilitacije i inhibicije pokazuju da su ljudi uspješniji na jednostavnim i dobro naučenim zadacima kada ih izvode pred publikom te da se izvedba pogoršava kada složene i nove zadatke rješavaju pred publikom. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati javlja li se socij...
| Main Author: | |
|---|---|
| Other Authors: | |
| Format: | Master Thesis |
| Language: | Croatian |
| Published: |
Sveučilište u Rijeci. Filozofski fakultet. Odsjek za psihologiju.
2018
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://www.unirepository.svkri.uniri.hr/islandora/object/ffri:1827 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:226931 https://www.unirepository.svkri.uniri.hr/islandora/object/ffri:1827/datastream/PDF |
| Summary: | Dosadašnja istraživanja socijalne facilitacije i inhibicije pokazuju da su ljudi uspješniji na jednostavnim i dobro naučenim zadacima kada ih izvode pred publikom te da se izvedba pogoršava kada složene i nove zadatke rješavaju pred publikom. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati javlja li se socijalna facilitacija/inhibicija na jednostavnim i složenim matematičkim zadacima te ispitati efekt osobina ličnosti na javljanje ovoga fenomena. U istraživanju je sudjelovalo 70 studenata psihologije (5 muškaraca i 65 žena). U istraživanju su korišteni Petofaktorski upitnik ličnosti, Rosenbergova skala samopoštovanja te dvije forme jednostavnih i složenih matematičkih zadataka. U prvoj fazi ispitanici su nakon ispunjavanja dva upitnika ličnosti rješavali jednostavne i složene matematičke zadatke sami ili pred publikom koju su činili eksperimentatorica i jedan student/ica. Za svaku skupinu zadataka ispitanici su imali 3 minute za rješavanje. U drugoj fazi istraživanja svaki je ispitanik dobio drugačiju formu zadataka, obrnuti redoslijed težine zadataka i drugačiji uvjet rješavanja (sami ili pred publikom) u odnosu na prvu fazu. Dobiveni rezultati pokazuju da ispitanici podjednako uspješno rješavaju matematičke zadatke u situaciji kada su sami i kada su pred publikom. Međutim, dobivena je značajna interakcija neuroticizma i uvjeta rješavanja, kao i interakcija neuroticizma, uvjeta rješavanja i složenosti zadatka. Ispitanici s niskim neuroticizmom uspješnije su rješavali zadatke pred publikom, dok su ispitanici s visokim neuroticizmom zadatke uspješnije rješavali dok su bili sami. Ispitanici s niskim neuroticizmom uspješnije su rješavali jednostavne zadatke pred publikom, dok su ispitanici s visokim neuroticizmom bili uspješniji na jednostavnim zadacima kada su ih rješavali sami. Visoko neurotični ispitanici složene su zadatke uspješnije rješavali sami, dok je izvedba nisko neurotičnih ispitanika u oba uvjeta bila podjednaka. S obzirom na navedene rezultate, možemo zaključiti da povišeni neuroticizam može dovesti do ... |
|---|