Kompetencije za pedagoško vođenje vrtićkih skupina iz perspektive odgojitelja
Odgojitelj koji refleksivno pristupa svojoj praksi, kritički promišlja o svojim postupcima i stavovima, a cilj mu je daljnje napredovanje i cjeloživotno učenje, zasigurno se može smatrati pedagoški kompetentnim pojedincem. Ovim radom željelo se prikazati koje kompetencije sami odgojitelji smatraju p...
| Main Author: | |
|---|---|
| Other Authors: | |
| Format: | Master Thesis |
| Language: | Croatian |
| Published: |
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti.
2022
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://repozitorij.unios.hr/islandora/object/foozos:1937 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:141:343318 https://repozitorij.unios.hr/islandora/object/foozos:1937/datastream/PDF |
| Summary: | Odgojitelj koji refleksivno pristupa svojoj praksi, kritički promišlja o svojim postupcima i stavovima, a cilj mu je daljnje napredovanje i cjeloživotno učenje, zasigurno se može smatrati pedagoški kompetentnim pojedincem. Ovim radom željelo se prikazati koje kompetencije sami odgojitelji smatraju potrebnima za pedagoško vođenje, kako procjenjuju vlastito posjedovanje istih, te koji je po njihovu mišljenju najbolji način razvoja potrebnih kompetencija. U istraživanju je sudjelovalo 30 odgojiteljica dječjeg vrtića „Pinokio“ Donji Miholjac s pripadajućim područnim vrtićima. Rezultati pokazuju kako ispitanice najvažnijom kompetencijom smatraju „Razumijevanje tjelesnog, kognitivnog i socijalnog razvoja djeteta“, dok su na dno ljestvice važnosti smjestile „Primjenu novih tehnologija u radu“. Najrazvijenijom kompetencijom odgojiteljice procjenjuju „Uvažavanje različitosti i multikulturalnosti“. Posljednje mjesto dijele, kao najslabije razvijene kompetencije, „Uključivanje roditelja u rad“ i „Ulaganje u profesionalni razvoj“. Utvrđene su i statistički značajne razlike u rezultatima samoprocjene u odnosu na: prethodno obrazovanje, radno iskustvo u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te mjesto rada. Rezultati pokazuju kako nema statistički značajnih razlika u razvijenosti kompetencija s obzirom na dob ispitanica. Treći aspekt istraživanja odnosio se na načine stjecanja potrebnih kompetencija. Može se zaključiti kako odgojiteljice prednost daju radu u struci, ispred obrazovanja i stručnog usavršavanja. An educator who approaches his practice reflexively, critically reflects on his actions and attitudes, and whose goal is further advancement and lifelong learning, can certainly be considered a pedagogically competent individual. This paper aimed at determining which competencies the educators themselves consider necessary for pedagogical leadership, how they assess their own competences, and which, in their opinion, is the best way to develop the necessary competences. 30 educators of the Kindergarten "Pinokio" in ... |
|---|