Država i tržište u modernoj ekonomiji

Završni rad na temu „Država i tržište u modernoj ekonomiji“ odabran je kako bi se jasnije prikazala navedena tema samoga rada. Svrha i cilj pisanja ovog završnog rada je navedenu temu definirati kroz određena poglavlja koja čine ovaj završni rad. Poglavlja u ovome završnom radu su sljedeća: Uvod, Po...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Burić Kišiček, Jelena
Other Authors: Crnković, Boris
Format: Bachelor Thesis
Language:Croatian
Published: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Ekonomski fakultet u Osijeku. Katedra za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju. 2016
Subjects:
Online Access:https://repozitorij.unios.hr/islandora/object/efos:596
https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:010016
https://repozitorij.unios.hr/islandora/object/efos:596/datastream/PDF
Description
Summary:Završni rad na temu „Država i tržište u modernoj ekonomiji“ odabran je kako bi se jasnije prikazala navedena tema samoga rada. Svrha i cilj pisanja ovog završnog rada je navedenu temu definirati kroz određena poglavlja koja čine ovaj završni rad. Poglavlja u ovome završnom radu su sljedeća: Uvod, Pojmovno određivanje države i tržišta, Tržište i država unutar moderne ekonomije, Zaključak, Literatura. Hrvatska ima malu, ali otvorenu ekonomiju, stoga je uloga monetarne politike vrlo kompleksna iz razloga što je svaka mjera, bilo da se radi o ekspanzivnoj ili restriktivnoj usmjerena na kontrolu inflacije, nezaposlenosti pa čak i samog dohotka te kao nusproizvod ima specifičan efekat na uvoz, izvoz, sami tečaj a preko trgovinske bilance ima utjecaj i na sami vanjski dug zemlje. U Republici Hrvatskoj registrirana nezaposlenost je od početka 80-ih godina u konstantnom porastu dok je od početaka 90-ih godina za Hrvatsku karakteristična masovna nezaposlenost koja bilježi kontinuirani rast te do sada nije definirana strategija kojom bi se pronašlo konačno rješenje tog gorućeg problema. Velike ekonomije imale su slabe gospodarske rezultate, koji su se pokazali u vidu visoke stope nezaposlenosti, krize javnog duga i sve veće neravnoteže između trgovinskog i državnog deficita zbog nepovoljnih učinaka nestabilnosti financijskog tržišta na poslovanje i povjerenje potrošača ( Ministarstvo poduzetništva i obrta, 2013:3).