Socijalna konstrukcija pomirenja između Srba i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini

Pitanje pomirenja u Bosni i Hercegovini je i nakon 25 godina od završetka rata aktuelna tema. Etničke podele prisutne su na svim nivoima društva i imaju direktnog i indirektnog uticaja kako na unutrašnju i spoljnu politiku države, tako i na svakodnevni život građana. Pitanje pomirenja u socijalnoj p...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Karic Tijana
Other Authors: Mihic Vladimir, Turjacanin Vladimir, Bodroza Bojana, Međedović Janko, Corkalo Biruski Dinka
Format: Doctoral or Postdoctoral Thesis
Language:srp
Published: Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet u Novom Sadu 2020
Subjects:
Online Access:https://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/Disertacija16009450105948.pdf?controlNumber=(BISIS)115039&fileName=16009450105948.pdf&id=16801&source=OpenAIRE&language=en
https://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=115039&source=OpenAIRE&language=en
Description
Summary:Pitanje pomirenja u Bosni i Hercegovini je i nakon 25 godina od završetka rata aktuelna tema. Etničke podele prisutne su na svim nivoima društva i imaju direktnog i indirektnog uticaja kako na unutrašnju i spoljnu politiku države, tako i na svakodnevni život građana. Pitanje pomirenja u socijalnoj psihologiji kao istraživački koncept postalo je zanimljivo tek u protekle dve decenije, a njegova važnost je dovedena u fokus nakon neuspeha nekih mirovnih sporazuma. Iako je sproveden veliki broj studija o međugrupnom pomirenju nakon nasilnih konflikata u svim regionima sveta, uključujući i turbulentni Balkan, definicija ovog koncepta ostala je do kraja nejasna i veoma rastegljiva. Pomirenje je od strane različitih autora iz različitih oblasti definisano na različite načine, a u velikom broju studija merena je spremnost na pomirenje čija se definicija „podrazumevala“, odnosno jasna definicija koncepta nije data. Važnost definisanja koncepta koji se istražuje se podrazumeva, jer neadekvatna definicija ne može dovesti do adekvatne operacionalizacije. Definisanje pomirenja osim u istraživačke svrhe ima značajne političke i društvene posledice. Međutim, možda je još važnije kako pomirenje definišu i razumeju sami pripadnici zajednica, laici na koje sve politike imaju direktnog uticaja. Ipak, glas običnih ljudi je tek nedavno uzet u obzir i postoji mali broj studija koje su se bavile pitanjem kako laici definišu međugrupno pomirenje. Njihovo razumevanje pomirenja daje informacije o tome kako oni na njega mogu da reaguju, koje potrebe imaju kada je u pitanju njegovo ostvarenje, i koji su to uslovi koji treba da se ispune da bi do njega došlo – ukoliko je uopšte potrebno. Samim tim, glavni problem istraživanja je kako Srbi i Bošnjaci u BiH definišu pomirenje u aktuelnom kontekstu, te koji su procesi koji su za pomirenje od značaja i kakav je njihov međusobni odnos. U istraživanju je primenjen sekvencijalni miks-metod, pri čemu je prvo sprovedeno kvalitativno istraživanje, a zatim na osnovu njegovih nalaza kreirani upitnici i ...