Kadmejska slova ili šta je Herodot zaista video u hramu Apolona Izmenijskog u beotskoj Tebi (Hdt. V 59-61)?

U radu se raspravlja o pozadini natpisa koje je, urezane na tronošcima posvećenim Apolonu Izmenijskom u beotskoj Tebi, video i citirao Herodot u petoj knjizi svoje Istorije (V 59-61). Navedeni odeljci deo su jednog većeg diskursa u kome Herodot zapravo raspravlja o istoriji Atine arhajske epohe i gd...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Obradović, Mirko
Format: Article in Journal/Newspaper
Language:unknown
Published: Matica srpska - Odeljenje za književnost i jezik, Novi Sad 2009
Subjects:
Online Access:http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/898
http://reff.f.bg.ac.rs/bitstream/id/2419/895.pdf
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_898
Description
Summary:U radu se raspravlja o pozadini natpisa koje je, urezane na tronošcima posvećenim Apolonu Izmenijskom u beotskoj Tebi, video i citirao Herodot u petoj knjizi svoje Istorije (V 59-61). Navedeni odeljci deo su jednog većeg diskursa u kome Herodot zapravo raspravlja o istoriji Atine arhajske epohe i gde nastoji da kaže nešto više o poreklu i ulozi slavnih tiranoubica Harmodija i Aristogejtona. Pažnju čitalaca, međutim, oduvek je naročito intrigiralo to što su, kako navodi veliki istoričar, posvete načinili sami heroji Amfitrion, Alkajev sin i Heraklov smrtni otac, Skaj, Hipokontov sin, i Laodamant, Eteoklov sin iz dinastije Labdakida, kao i to da su, navodno, bile ispisane tzv. kadmejskim slovima. Pod ovim kadmejskim ili feničkim slovima Herodot očigledno podrazumeva najstarije grčko pismo koje je, kako se verovalo, Helenima doneo heroj Kadmo, kada je, tragajući za sestrom Europom sa svojim Feničanima pristigao u Grčku. To ima posebnu težinu u kontekstu navedenih posveta Apolonu u Tebi, pošto je heroj Kadmo smatran i mitskim osnivačem Tebe - Kadmeje. Isto tako, nije bez značaja da su i votivni tronošci, koji se pod uticajem tradicije i epske poezije javljaju u celom grčkom svetu, opet naročito česti i karakteristični za grad Tebu i Beotiju kao oblast. Tronošci su obično posvećivani bogovima u znak zahvalnosti za ostvarenu pobedu, najčešće na važnim panhelenskim svetkovinama. Međutim pobede na sportskim ili muzičkim takmičenjima nisu morale biti i jedini razlog i motiv za ovakvu vrstu posveta. Zahvalnost bogovima izražavana je votivnim darovima i za uspeh svakog drugog većeg preduzeća. Pored toga, mnogi od ovih votivnih predmeta, naročito u starijim epohama, nisu nosili natpis koji je po pravilu, mogao sadržati samo ime dedikanta i ime boga kome je predmet bio posvećen. Na prvobitno neispisanim tronošcima mogle su se naknadno urezati posvete u ime stvarnih ili izmišljenih dedikanata. Takav je, bez sumnje, slučaj i sa tronošcima iz Apolonovog hrama u Tebi čije natpise u heksametru navodi Herodot. Natpisi na ...