Džentrifikacija kao socio-prostorni fenomen savremenog grada

Predmet disertacije je analiza koncepata koji pripadaju opštoj i urbanoj sociologiji, a koriste se u razumevanju ili objašnjenju fenomena džentrifikacije. Džentrifikacija se posmatra kao prostorna refleksija ključnih socioekonomskih procesa u savremenom gradu jer ključne društvene promene (postfordi...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Backović, Vera
Other Authors: Petrović, Mina, Vujović, Sreten, Spasić, Ivana
Format: Doctoral or Postdoctoral Thesis
Language:srp
Published: Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet 2015
Subjects:
Online Access:http://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/4952
http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/55
http://eteze.bg.ac.rs/application/showtheses?thesesId=2596
http://vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=70036&RID=525687703
http://reff.f.bg.ac.rs/bitstream/id/2066/52.pdf
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_4952
Description
Summary:Predmet disertacije je analiza koncepata koji pripadaju opštoj i urbanoj sociologiji, a koriste se u razumevanju ili objašnjenju fenomena džentrifikacije. Džentrifikacija se posmatra kao prostorna refleksija ključnih socioekonomskih procesa u savremenom gradu jer ključne društvene promene (postfordizam i postmodernizam) uslovljavaju i oblikuju njeno manifestovanje. U objašnjenjima procesa džentrifikacije mogu se izdvojiti dva osnovna pristupa: objašnjenja (ponude) koja polaze od strukturnih promena (restrukturiranja urbane ekonomije – kruženja kapitala) koje stvaraju prostor i imovinu pogodnu za džentrifikaciju, i objašnjenja koja polaze od tražnje - delanja (izbora) aktera koji stvaraju ili koriste džentrifikovane prostore. Idealnotipski moguće je razlikovati pionirsku, profitabilnu i posredovanu džentrifikaciju. U pionirskoj džentrifikaciji sami budući stanari adaptiraju radni i životni prostor čime džentrifikuju susedstvo. U slučaju profitabilne džentrifikacije investitori i građevinske firme grade rezidencijalne objekte koji su namenjeni pripadnicima (nove) srednje klase (servisne i/ili kreativne klase), dok u posredovanoj džentrifikaciji proces inicira država. Džentrifikatori se definišu preko njihovog društvenog položaja – pripadnost kreativnoj ili servisnoj klasi – i/ili posredstvom životnog stila koji vode. Prilikom analize nastanka procesa, kao i za objašnjenja prelaska pionirske u profitabilnu džentrifikaciju (odnos kulturnog i ekonomskog kapitala aktera džentrifikacije) koriste se i teorije kapitala - kulturnog, socijalnog i simboličkog kapitala. Iako se džentrifikacija povezuje sa urbanitetom gradova, različitošću koja doprinosi privlačnoj snazi kreativnog grada, neophodno je sagledati i negativne socijalne efekte ovog fenomena - homogenizaciju susedstva, komercijalizaciju, privatizaciju i fragmentaciju urbanog prostora. Ukazivanjem na vremenske i prostorne varijacije fenomena u različitim kontekstima problematizuje se univerzalnost procesa džentrifikacije, odnosno ukazuje se na minimum ...