Procena kapaciteta škole za prevenciju vršnjačkog nasilja

U domenu prevencije vršnjačkog nasilja neophodno je kontinuirano sagledavanje snaga škole koje bi bile u funkciji razvoja kapaciteta učenika za uspostavljanje adekvatnih odnosa u širem sociokulturnom kontekstu. Pored toga, značajno je i unapređivanje odnosa školskog sistema sa okruženjem, posebno sa...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Popović, Daliborka
Other Authors: Stanišić, Jelena, Radulović, Mladen
Format: Conference Object
Language:srp
English
Published: Beograd : Institut za pedagoška istraživanja 2019
Subjects:
Online Access:http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/578
http://ipir.ipisr.org.rs/bitstream/id/1712/Procena_kapaciteta_skole_2019.pdf
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_578
Description
Summary:U domenu prevencije vršnjačkog nasilja neophodno je kontinuirano sagledavanje snaga škole koje bi bile u funkciji razvoja kapaciteta učenika za uspostavljanje adekvatnih odnosa u širem sociokulturnom kontekstu. Pored toga, značajno je i unapređivanje odnosa školskog sistema sa okruženjem, posebno sa porodicom, što u mnogome oblikuje iskustava za međuvršnjačke interakcije. Polazeći od navedenih tvrdnji, cilj rada je usmeren na ispitivanje percepcija učesnika istraživanja o karakteristikama školskog konteksta relevantnih za prevenciju vršnjačkog nasilja. Za potrebe šireg istraživanja kreiran je instrument – koji ispituje značaj preventivnih intervencija škole i nastavnika, kojim su obuhvaćeni i podaci o relevantnim sociodemografskim karakteristikama, a uzorak je činilo ukupno 480 ispitanika: 170 roditelja, 94 nastavnika i 206 učenika. Iz istraživačkih nalaza je moguće uočiti nesklad u percepciji o najznačajnijim aktivnostima škole koje bi doprinele prevenciji vršnjačkog nasilja, te prebacivanje odgovornosti, umesto partnerskog delovanja. Nastavnici procenjuju da najveći doprinos može dati uprava škole boljom organizacijom celokupnog vaspitnoobrazovnog procesa, dok učenici i roditelji daju veću važnost organizaciji nastave od strane nastavnika, nego sami nastavnici (F=5,69, p=0.01). Značaj kvalitetnih vannastavnih aktivnosti u najvećoj meri ističu učenici (F=4,79, p=0,01), posebno oni u čijim školama se realizuje program Škola bez nasilja, dok su školske aktivnosti koje podrazumevaju povezivanje škole sa porodicom generalno procenjene kao najmanje važne. Dobijeni nalazi upućuju na to da je neophodno razvijati svest o značaju zajedničkog delovanja porodice i škole i ukazuju na potrebu preispitivanja sopstvenog delovanja nastavnika kako u školskom kontekstu, tako i u široj zajednici. As regards the prevention of peer violence, a continuous monitoring of school assets that could help developing the students’ capacities for maintaining adequate relations in broader socio-cultural context, is much needed. Besides, ...