Ciljevi učenja koje studenti postavljaju: struktura i odnosi sa samoopažanjem i primenom strategija učenja

Ciljevi koje učenici sami postavljaju u učenju odražavaju njihove namere i imaju motivacionu ulogu. Ranija istraživanja su potvrdila da je postavljanje ciljeva povezano sa opažanjem sopstvenih sposobnosti i da lični ciljevi utiču na izbor i način primene strategija učenja. Izvršeno je empirijsko ist...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Mirkov, Snežana
Other Authors: Lalić-Vučetić, Nataša, Gundogan, Dragana, Radanović, Ana
Format: Conference Object
Language:srp
English
Published: Beograd : Institut za pedagoška istraživanja 2020
Subjects:
Online Access:http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/493
http://ipir.ipisr.org.rs/bitstream/id/1364/Ciljevi_ucenja_2020.pdf
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ipir_493
Description
Summary:Ciljevi koje učenici sami postavljaju u učenju odražavaju njihove namere i imaju motivacionu ulogu. Ranija istraživanja su potvrdila da je postavljanje ciljeva povezano sa opažanjem sopstvenih sposobnosti i da lični ciljevi utiču na izbor i način primene strategija učenja. Izvršeno je empirijsko istraživanje zasnovano na perspektivi pristupa učenju. Cilj istraživanja je da se ispitaju struktura ciljeva koje studenti postavljaju sebi u učenju i odnosi ciljeva sa načinima na koje studenti opažaju sopstvene kompetencije, kao i sa strategijama koje primenjuju u učenju. Preciznije utvrđivanje odnosa između različitih ciljeva i strategija koje studenti primenjuju u učenju, na uzorku koji nije činio deo prethodnih istraživanja, omogućava produbljivanje znanja o procesu učenja na osnovu kojih se može usavršavati nastavni proces. Uzorak je činilo 448 studenata od prve do četvrte godine Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Primenjeni su postojeći instrumenti: Upitnik o ciljevima i strategijama učenja i dve skale iz Instrumenta za procenu samoevaluativnog sistema. Ispitana je struktura ciljeva, a zatim odnosi ciljeva sa indikatorima selfkoncepta i sa strategijama koje studenti primenjuju u učenju. Analizom glavnih komponenata dobijeno je pet faktora: 1) Intrinzična interesovanja i usmerenost na razumevanje; 2) Izbegavanje napora; 3) Visoke aspiracije; 4) Poređenje sa drugima i 5) Samopotvrđivanje (samoprovera). Na osnovu Pirsonovog koeficijenta korelacije utvrđeno je da su pozitivna opažanja sopstvene kompetentnosti i sopstvenih intelektualnih sposobnosti povezana sa intrinzičnim interesovanjima i sa nastojanjem da se razume gradivo koje se uči. Dubinski ciljevi su povezani sa strategijama proširivanja znanja, razumevanja i integracije. Visoke aspiracije su povezane sa težnjom da se gradivo razume i integriše u smislene celine. Zaključeno je da je postavljanje dubinskih ciljeva učenja povezano sa pozitivnim samoopažanjem, a usmerenost na dubinske ciljeve i usmerenost na postignuće vode ka primeni dubinskih ...