Stres i tjelesno zdravlje
Stres je podražaj koji se javlja kao reakcija na određena iskustva, koja mogu biti dobra ili loša. Kada smo pod stresom, naše tijelo reagira tako da oslobađa određene hormone, koji nam daju više energije i snage. To može biti dobra stvar, primjerice ako se nalazimo u fizičkoj opasnosti no dugotrajna...
| Main Author: | |
|---|---|
| Other Authors: | |
| Format: | Bachelor Thesis |
| Language: | Croatian |
| Published: |
Zdravstveno veleučilište.
2016
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://sveznalica.zvu.hr/islandora/object/zvu:451 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:292087 https://sveznalica.zvu.hr/islandora/object/zvu:451/datastream/PDF |
| Summary: | Stres je podražaj koji se javlja kao reakcija na određena iskustva, koja mogu biti dobra ili loša. Kada smo pod stresom, naše tijelo reagira tako da oslobađa određene hormone, koji nam daju više energije i snage. To može biti dobra stvar, primjerice ako se nalazimo u fizičkoj opasnosti no dugotrajna izloženost stresu je iznimno štetna. U ovome radu navesti ćemo i opisati glavne stresore koji utječu na zdravlje čovjeka i kako fizioterapeuti pomažu u savladavanju simptoma stresa. Stres isključivo skup emocionalnih, tjelesnih i ponašajnih reakcija koje se javljaju kada osoba procjeni da joj je neki događaj opasan ili uznemiravajući, odnosno stresan. Dakle, nisu događaji sami po sebi stresni, već stres izaziva naša interpretacija tog događaja. Dugoročan stres i pretjerano izlaganje kortizolu i drugim hormonima stresa može poremetiti gotovo sve tjelesne procese. To nas stavlja u povećan rizik za brojne zdravstvene probleme. Stres značajno utječe na kvalitetu našeg života, tj. stvara poremećaje i bolesti na duševnoj i tjelesnoj bazi. Istraživači iz različitih dijelova svijeta predstavljaju studije koje pokazuju kako stres, bez obzira na njegov uzrok, mijenja moždane sklopove na načine koji mogu imati dugoročne posljedice na mentalno zdravlje. Previše stresa može izazvati manje smetnje na početku kao što su nesanica, anksioznost, nervoza, što vodi težim oblicima psihičkih stanja, a mogu pridonijeti i po život opasne bolesti poput visokog krvnog tlaka i bolesti srca. Od autoimunih bolesti, stres je jedan od uzroka reumatoidnog artritisa, ankilozantnog spondilitisa, fibromialgijskog sindroma i psoriatričnog artritisa, a naravno i povezuje se sa bolnim sindromima svih segmenata kralježnice. Kao posljedica stresa vrlo je česta koronarna srčana bolest, ulkusna bolest, Chronova bolest i diabetes mellitus. Stres je odgovoran i za probleme sa probavnim sustavom. Negativni stres može izazvati poremećaje u radu žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. Fizioterapeuti s posebnim interesom za korištenjem terapija za suzbijanje stresa ... |
|---|