Ranosrednjovjekovna fortifikacijska arhitektura u gradovima bizantske Dalmacije

• Main Author: Klasnić, Marijana
• Format: Other/Unknown Material
• Language: Croatian
• Published: 2016
• Subjects: class; archi; Cara; sami
• Online Access: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/7308/1/Klasni%C4%87%20Marijana%20dipl.%20rad.pdf; http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/7308/

Bizantska prisutnost na istočnoj jadranskoj obali je imala najviše utjecaja za vrijeme cara Justinijana. U kasnijem vremenu vlast sve više blijedi i postaje nešto što svi priznaju, ali nema previše udjela u samom razvoju. Gradovi su sami sebe hranili i razvijali. Pojam „bizantska Dalmacija“ je više historiografski nego stvarni pojam. Iako je gradovima koji su analizirani kontinuitet zajednički, on je nastao na različitim oblicima. Trogir i Zadar su gradovi s najdužim urbanitetom koji seže u predrimsko doba. Od svih je gradova najviše istražen i objavljivan Zadar. Na njegovom se primjeru može vidjeti situacija fortifikacijske arhitekture iz svih povijesnih razdoblja. Byzantian presence on the Eastern Adriatic coast was most impacted during the Customs of Justinian. In a later time, power is increasingly blurred and it is becoming something that everyone recognises, but there is not too much share in development itself. Cities have fed and developed themselves. The term ‘Bizantska Dalmacija’ is more historiographic than a real term. While continuity is common to the cities analysed, it has been developed in various forms. Trogir and Zadar are the cities with the longest urbanisation in the pre-Roman era. Of all cities, Zadar has been the most researched and published. His example shows the situation of the fortification architecture from all historical periods.