Utjecaj krize na Bliskom istoku na globalnu ekonomiju i turizam

Bliski istok zarobljen je u začaranom krugu rata i pati od nedostatka kolektivne sigurnosti. Milijuni ljudi, gledajući samo bliskoistočne teritorije, zahvaćeni su ratom, izgubili su domove i svoje najmilije, izgubili su dostojanstvo. Izgubili su sve. Predmet ovog istraživanja je utjecaj krize na ovo...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Križanec, Valeria
Other Authors: Gregorić, Marina
Format: Master Thesis
Language:Croatian
Published: Međimursko veleučilište u Čakovcu. Menadžment turizma i sporta. 2019
Subjects:
rat
Online Access:https://repozitorij.mev.hr/islandora/object/mev:975
https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:110:369764
https://repozitorij.mev.hr/islandora/object/mev:975/datastream/PDF
Description
Summary:Bliski istok zarobljen je u začaranom krugu rata i pati od nedostatka kolektivne sigurnosti. Milijuni ljudi, gledajući samo bliskoistočne teritorije, zahvaćeni su ratom, izgubili su domove i svoje najmilije, izgubili su dostojanstvo. Izgubili su sve. Predmet ovog istraživanja je utjecaj krize na ovom području na čitav svijet. Tenzije su prisutne svakodnevno i mišljenja su podijeljena oko toga tko je krivac. Teroristički napadi postali su dio zapadnjačke svakodnevice. Ljudi strahuju, osjećaju se eksponirano i boje se da i oni sami ne postanu žrtve terorističkih napada, bilo u vlastitoj zemlji ili na putovanju. Također, zemlje koje su već bile žrtve napada glase kao nesigurne destinacije i postaju manje privlačne za turistička kretanja te se tu bilježe golemi gubici i gubi se šansa za proporcionalan razvoj. Malo tko će odabrati odlazak u destinaciju gdje nisu riješena izbjeglička pitanja i gdje je napad već bio ili će biti, prema statistici. Cilj je prikazati koliko je ekonomija narušena, koliki su fizički gubici, katastrofalno stanje tamošnje infrastrukture koja je uništena te koliko je skupa sama obnova i kako sukobi utječu na svjetsku ekonomiju i turizam. Umjesto da se ulaže u daljnji razvoj planeta Zemlje, ovdje se troši na ratove, ratnu opremu, vojske i nakon toga se popravlja ono što je uništeno. Destrukciji nema kraja, ekonomski gledano takav način razmišljanja je neodrživ i vodi u propast. Novac koji je bio uložen u rat mogao je biti uložen u razvoj ostalih gospodarskih grana koje su manje razvijene, mogle su se smanjiti nejednakosti u razvitku pojedinih slabije razvijenih zemalja, no rat je prevagnuo. Zemlje prebacuju krivicu jedna na drugu, no koja je prava istina, teško je dokazati.