Mogućnost razvoja profesionalizma u ženskom rukometu na području Republike Hrvatske

Profesionalizam u sportu razvio se drugom polovicom 19. stoljeća. Utemeljenje međunarodnih sportskih organizacija, osnivanje Međunarodnog olimpijskog odbora i osnivanje prvih modernih Olimpijskih igara, događaji su koji se smatraju temeljem razvoja vrhunskog sporta. Profesionalni sport obuhvaća sve...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Dragišić, Ivana
Other Authors: Pletenac, Ksenija
Format: Master Thesis
Language:Croatian
Published: Međimursko veleučilište u Čakovcu. 2017
Subjects:
Online Access:https://repozitorij.mev.hr/islandora/object/mev:696
https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:110:647305
https://repozitorij.mev.hr/islandora/object/mev:696/datastream/PDF
Description
Summary:Profesionalizam u sportu razvio se drugom polovicom 19. stoljeća. Utemeljenje međunarodnih sportskih organizacija, osnivanje Međunarodnog olimpijskog odbora i osnivanje prvih modernih Olimpijskih igara, događaji su koji se smatraju temeljem razvoja vrhunskog sporta. Profesionalni sport obuhvaća sve sportske aktivnosti iz kojih pojedinac ostvaruje ne samo financijske koristi, već i druge privilegije na temelju ugovornog odnosa s određenim klubom. Razvojem rukometa razvijala se i atraktivnost kojom je sami rukomet privlačio publiku. Upravo je publika potrošač koji je potencirao razvoj profesionalizma. Prvi početci razvoja profesionalizma u ovom sportu potječu iz zapadnoeuropskih zemalja. Danska, Norveška, Nizozemska, Njemačka, Francuska i Mađarska prve su zemlje koje u svoj sustav sporta uvode profesionalni pristup rukometnoj igri. U hrvatskom muškom rukometu imamo dva profesionalna kluba, dok u ženskom rukometu samo jedan. Jedini ženski profesionalni klub u Hrvatskoj je Rukometni klub Podravka Vegeta koji svojim ustrojstvom od 2014. godine djeluje kao dioničko društvo. Ovim radom želimo utvrditi zašto u Hrvatskoj postoji samo jedan ženski profesionalni klub i postoji li mogućnost za razvoj profesionalizma. Temeljem istraživanja koje je provedeno na uzorku od tri najbolje ekipe hrvatske lige i intervjuiranjem menadžera tih klubova, dolazimo do raznih informacija. Prikupljene informacije o motivima, vrstama ugovora, načinu funkcioniranja kluba, zadovoljstvu igračica i odnosu menadžmenta kluba prema igračima, daju nam samo dio odgovora i stavove igračica o rukometnom profesionalizmu u Hrvatskoj. Intervjuiranjem menadžera koji gledaju to kao poslovno iskustvo, dobivamo potpunu sliku o mogućnosti razvoja profesionalizma u ženskom rukometu na području Republike Hrvatske.