Specifičnosti rada zdravstvenih djelatnika s tugujućim pacijentima

• Main Author: Ciganović, Dora
• Other Authors: Petrak, Olivera
• Format: Bachelor Thesis
• Language: Croatian
• Published: Zdravstveno veleučilište. 2023
• Subjects: tugovanje; gubitak; komunikacija; žalovanje; zdravstveni djelatnik; DRUŠTVENE ZNANOSTI. Psihologija. Klinička i zdravstvena psihologija; SOCIAL SCIENCES. Psychology. Clinical and Health Psychology; Drage; sami
• Online Access: https://zir.nsk.hr/islandora/object/zvu:7064; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:750413; https://zir.nsk.hr/islandora/object/zvu:7064/datastream/PDF

Smrt je sastavni dio života te je neizbježna. Svaka osoba se bar jednom u životu suoči s gubitkom drage osobe te ostaje prepuštena moru emocija. Tugovanje rezultira različitim emocionalnim, psihičkim i fizičkim reakcijama koje otežavaju sami proces tugovanja. Tugovanje se može podijeliti ne samo po reakcijama na gubitak već i po vrsti gubitka pa tako razlikujemo vrste gubitaka s obzirom na bliskost s osobom koju smo izgubili, na naglost ili nasilnost gubitka i ostale kriterije. Reakcijom na gubitak započinje proces tugovanja. To je normalna reakcija koja je podijeljena u 4 faze: faza tuposti, faza čežnje, protesta i traganja, faza dezorganizacije aktivnosti i finalna faza oporavka. Kako bi se prihvatila činjenica da umrle osobe više nema bitno je proći sve faze. To omogućuje nastavak života u cijelosti i vraćanje na funkcioniranje kakvo je bilo prije gubitka. Svaka osoba je individualna i posebna pa tako za svaku tugovanje traje drugačije. Tugovanje možemo razlikovati po dobi, spolu pa čak i po kulturi i vjerskim uvjerenjima. Bitno je naglasiti da je komunikacija s tugujućim pacijentom ili članom obitelji osobe koja je umrla vrlo zahtjevna i kompleksna. Svaka tugujuća osoba prolazi razne emocionalne, kognitivne i tjelesne promjene koje treba uzeti u obzir. Važno je da se zdravstveni djelatnik osjeća opušteno ulazeći u komunikaciju s pacijentom i da primjenjuje naučene pravilne načine komunikacije. Bitno je da zdravstveni djelatnik sagleda situaciju iz pacijentove strane i pokazuje empatiju. Nekada je više nego dovoljno biti tu i slušati nego išta reći. Neverbalna komunikacija igra veliku ulogu u pružanju potpore terminalnom pacijentu ili članovima obitelji preminulog. Naravno, moguće su i greške kao postavljanje stereotipa, grupacija, a ne individualan pristup pacijentu ili izbjegavanje pričanja o pokojniku da bi se ublažila tuga koju ožalošćeni osjeća. S obzirom na brz napredak društva i svijeta nužno je biti u korak s tehnologijom i istraživati nove tehnike u komunikaciji koje otvaraju nova vrata za što bolje ...