Stres na radnom mjestu
Stres na radnom mjestu privukao je veliku pozornost u posljednjih nekoliko desetljeća i postao općepoznatim pojmom koji se vrlo često koristi u svakodnevnom govoru. Poslovne okolnosti su se promijenile, pa danas čovjek ima čitav iz zadataka koje treba obaviti u vezi s radom. Sve je više poslova koji...
| Main Author: | |
|---|---|
| Other Authors: | |
| Format: | Bachelor Thesis |
| Language: | Croatian |
| Published: |
Visoka škola za sigurnost. Katedra za zaštitu na radu.
2016
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://zir.nsk.hr/islandora/object/vss:73 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:177:389308 https://zir.nsk.hr/islandora/object/vss:73/datastream/PDF |
| Summary: | Stres na radnom mjestu privukao je veliku pozornost u posljednjih nekoliko desetljeća i postao općepoznatim pojmom koji se vrlo često koristi u svakodnevnom govoru. Poslovne okolnosti su se promijenile, pa danas čovjek ima čitav iz zadataka koje treba obaviti u vezi s radom. Sve je više poslova koji zahtijevaju neprekidno stjecanje novih znanja i vještina koje radnik mora obavljati, za što je potreban veliki napor. Kada organizam prekorači svoja ograničenja razvija se stanje stresa. Stres u organizmu pokreće niz reakcija, koje radniku onemogućuju svakodnevno funkcioniranje, umanjuju mogućnost uspješnog rješavanja poslovnih zadataka, smanjuju kvalitetu života i pridonose nastanku niza bolesti. Stres je predmet mnogih istraživanja dugi niz godina, međutim, još uvijek ne postoje jedinstvene metode mjerenja stresa, što predstavlja velik problem kada se nastoje otkriti uzroci, reakcije i posljedice djelovanja stresa na pojedinca. No ono što se sa sigurnošću može reći je da je stres složena reakcija organizma na zahtjev iz okoline koja se očituje na tjelesnom i psihološkom ponašanju pojedinca, gdje svaki pojedinac različito doživljava. Danas u teoriji prevladava mišljenje da zahtjevi iz okoline sami po sebi ne dovode do stresnih situacija, već je ključna procjena situacije od strane pojedinca. Velika konkurencija, organizacijske promjene, krize, natjecanja, nesigurnost radnih mjesta, želja za napretkom i drugi slični čimbenici doveli su do povećanja učestalosti pojave stresa, mobinga i burnouta. U razvijenim zemljama zabilježeni su i smrtni slučajevi, koji su posljedica stresa i burnouta. Briga o psihofizičkom zdravlju pojedinca obveza je svakog poslodavca, a samo oni moralno i društveno odgovorni zaista to i čine. U organizaciji koja se brine o svojim zaposlenicima važno mjesto zauzima sustavno planiranje i provođenje mjera za sprečavanje i smanjivanje stresa, suočavanje sa stresom, kao i niz drugih mjera i preventivnih djelovanja. To pridonosi zdravljem kolektivu i zdravoj radnoj organizaciji, te obostranom uspjehu. ... |
|---|