Komplementarna medicina kao poslovna prilika

Ovaj završni rad ima za cilj pokazati korištenje klasične i alternativne medicine. Klasična medicina u modernom poznata je i priznata te ima svoje temelje na istraživanjima i dokazivanjima, no malo je poznato da su sami početci klasične medicine zapravo potekli iz korijena alternativne medicine. Far...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Salopek, Marina
Other Authors: Mihaljević, Antonija
Format: Bachelor Thesis
Language:Croatian
Published: Veleučilište u Rijeci. 2020
Subjects:
Online Access:https://zir.nsk.hr/islandora/object/veleri:1992
https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:125:933435
https://zir.nsk.hr/islandora/object/veleri:1992/datastream/PDF
Description
Summary:Ovaj završni rad ima za cilj pokazati korištenje klasične i alternativne medicine. Klasična medicina u modernom poznata je i priznata te ima svoje temelje na istraživanjima i dokazivanjima, no malo je poznato da su sami početci klasične medicine zapravo potekli iz korijena alternativne medicine. Farmakologija cijelu svoju osnovu nastajanja i postojanja duguje travarstvu i dok se primjena lijekova danas smatra uobičajenom aktivnošću kod kroničnih bolesti, primjena raznih ljekovitih čajeva ili napitka smatra se primjenom alternativne medicine. Cilj ovog rada je prikazati u kojem razmjeru bolesnici kroničnih bolesti koriste uz klasična liječenja i alternativne metode u liječenju i očuvanju svoga zdravlja. Za potrebe pisanja ovog rada izabrane su dijagnoze: diabetes mellitus, multipla skleroza, epilepsija, migrena i astma. Osmišljen je originalni anketni upitnik kojem je pristupilo 50 ispitanika. Provedeno je istraživanje u KBC-u Rijeka. Skupinu ispitanika činili su pacijenti koji se liječe od prethodno navedenih dijagnoza. Pacijenti su ispunjavali anonimni upitnik koji je osmišljen za potrebe ovog završnog rada. Podaci su obrađeni i prikazani grafikonima uz pojašnjena. U radu su prikazane najčešće alternativne metode liječenja, objašnjene navedene kronične bolesti i njihova osnovna obilježja, te je napravljen osvrt na prosječnu financijsku potrošnju na lijekove koji se koriste mimo propisanih od strane HZZO-a (Hrvatskog zavoda za osiguranje).