Papilarni karcinom štitnjače - prikaz slučaja

Štitna žlijezda je neparna endokrina žlijezda zasluţna za metaboličke, fiziološke procese te regulaciju bazalnog metabolizma. Luči hormone trijodtironin (T3), tiroksin (T4) i kalcitonin. Izgled joj je u obliku slova H, a nalazi se u prednjem dijelu vrata. Karcinom štitnjače je najčešći endokrini tum...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Dandić, Martina
Other Authors: Herak, Ivana
Format: Bachelor Thesis
Language:Croatian
Published: Sveučilište Sjever. Sveučilišni centar Varaždin. Odjel za sestrinstvo. 2020
Subjects:
Online Access:https://zir.nsk.hr/islandora/object/unin:3380
https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:068540
https://zir.nsk.hr/islandora/object/unin:3380/datastream/PDF
Description
Summary:Štitna žlijezda je neparna endokrina žlijezda zasluţna za metaboličke, fiziološke procese te regulaciju bazalnog metabolizma. Luči hormone trijodtironin (T3), tiroksin (T4) i kalcitonin. Izgled joj je u obliku slova H, a nalazi se u prednjem dijelu vrata. Karcinom štitnjače je najčešći endokrini tumor, a stopa incidencije je viša u žena. Najčešći karcinom štitnjače je papilarni karcinom, koji je jedan od dobro diferenciranih tumora. Unazad nekoliko godina sve češće razvija recidiv te je sklon lokoregionalnom širenju. U Hrvatskoj od 2001. do 2014. godine udvostručio se broj novooboljelih od karcinoma štitnjače. Kombinacijom kliničke slike, nalaza ultrazvuka i nalaza citologije vrši se dijagnostika. Ultrazvučnom dijagnostikom se pronalaze cistične tvorbe, nalazom citopunkcije se može razlučiti maligni od benignih čvorova, scintigrafijom se mogu uvidjeti metastaze u cijelom tijelu. Kod nejasnih citoloških nalaza može se učiniti kirurška biopsija. Sami rezultati tih pretraga su vaţni za daljnje liječenje. U prošlosti je bio visok mortalitet kirurškog liječenja štitne žlijezde, no uvođenjem mjera asepse i antisepse, te napretkom anestezije, danas je smrtnost izrazito niska. Kod papilarnog karcinoma preporuča se totalna tireoidektomija, kojom se odstranjuje cijela štitna žlijezda. Ukoliko nije cijeli režanj obuhvaćen karcinomom, moţe se izvesti i lobektomija kojom se odstranjuje jedan režanj štitne žlijezde. Uobičajeni dodatak totalnoj tireoidektomiji je disekcija limfnih čvorova. Smanjuje se mogućnost povratka karcinoma, a komplikacije su svedene na minimum. Nakon takvog operacijskog zahvata potreban je scintigram cijelog tijela u daljnjem praćenju pacijenta, te supstitucijska terapija koja ne narušava kvalitetu života. Neke od komplikacija kirurškog liječenja karcinoma štitnjače su : jednostrana ili obostrana lezija povratnog živca, tireotoksična kriza, mučnina, povraćanje, lezija gornjeg laringealnog živca, prolazni ili trajni hipoparatireodizam, poslijeoperacijsko krvarenje, infekcija rane, lezija torakalnog ...