Tržišne strukture i ekonomsko blagostanje

• Main Author: Lučić, Ivan
• Other Authors: Stojčić, Nebojša
• Format: Bachelor Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Dubrovniku. Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju. 2017
• Subjects: ekonomsko blagostanje; tržišne strukture; potrošačev višak; proizvođačev višak; economic welfare; market structures; consumer surplus; producer surplus; DRUŠTVENE ZNANOSTI. Ekonomija. Mikroekonomija; SOCIAL SCIENCES. Economics. Microeconomics; Malo; Neko; sami
• Online Access: https://zir.nsk.hr/islandora/object/unidu:502; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:155:987583; https://zir.nsk.hr/islandora/object/unidu:502/datastream/PDF

Tržište u najkraćem i najužem smislu možemo definirati kao sveukupnost odnosa ponude i potražnje. Prilikom razmjene dobara i usluga može se u svim tržišnim strukturama izmjeriti „korist“ te iste razmjene, koja se definira kao ekonomsko blagostanje. Ekonomsko blagostanje prikazuje koliko je spreman kupac platiti neko dobro na tržištu, a da ne ostane bez njega, ili do koje je razine prodavač spreman spustiti cijenu nekog proizvoda kako bi prodao dobro ili uslugu. U uvjetima savršene konkurencije prevladava mnoštvo kupaca i prodavača, gdje su sve informacije dostupne (nema prešutnih ugovora), tržište formira cijene proizvoda i veliki je broj prodavača koji nude isti proizvod. U tim uvjetima dolazi do savršenog omjera proizvođačeva i potrošačeva probitka. Druga krajnost tržišne strukture jest monopol u kojem se nalazi jedan prodavač naspram mnoštvu kupaca. U takvim uvjetima ponuđena količina određenog proizvoda je ograničena, i nema mu supstituta, stoga monopolisti sami kreiraju politiku cijena. Tim činom potrošači su spremni na gubitak svog viška samo kako ne bi ostali bez istog proizvoda. Između ova dva ekstrema pronalazimo tržište monopolističke konkurencije i tržište oligopola. Tržište monopolističke konkurencije obilježava mnoštvo kupaca, koji proizvode dobra koja su barem malo drugačija od ostalih proizvođača, te poduzeća mogu slobodno ulaziti i izlaziti u granu, bez ikakvih prepreka i barijera. U ovakvim uvjetima, omjer potrošačeva i proizvođačeva viška, ovisit će o marži cijene iznad graničnog troška ili zbog ekstrenalija povezanih sa ulaskom. Dali će se monopolističko poduzeće kretati u smjeru savršene konkurencije, ili pak monopolskim stanjem, zavisi o tome koja će od ova dva čimbenika prevladati na tržištu. S druge strane imamo oligopolsku strukturu, koja je mnogo bliža monopolskim uvjetima nego onim u potpunoj konkurenciji. Oligopolsko stanje karakterizira malo prodavača, naspram mnoštvu kupaca, i također imaju moć formiranja cijena proizvoda. U takvim uvjetima svaki rival teži zauzeti što veći dio ...