Procjena učinaka suradnje primarnog njegovatelja u obitelji i ostalih pružatelja usluga u sustavu palijativne skrbi
Cilj ovog istraţivanja bio je ispitati zadovoljstvo primarnih njegovatelja palijativnih bolesnika kvalitetom pojedinih aspekata pruţenih usluga medicinske sestre u zdravstvenoj njezi u kući, patronaţne medicinske sestre, lijeĉnika obiteljske medicine i palijativnog tima. U istraţivanju je sudjeloval...
Main Author: | |
---|---|
Other Authors: | , |
Format: | Master Thesis |
Language: | Croatian |
Published: |
Hrvatsko katoličko sveučilište. Odjel za sestrinstvo.
2017
|
Subjects: | |
Online Access: | https://zir.nsk.hr/islandora/object/unicath:61 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:224:974893 https://zir.nsk.hr/islandora/object/unicath:61/datastream/PDF |
Summary: | Cilj ovog istraţivanja bio je ispitati zadovoljstvo primarnih njegovatelja palijativnih bolesnika kvalitetom pojedinih aspekata pruţenih usluga medicinske sestre u zdravstvenoj njezi u kući, patronaţne medicinske sestre, lijeĉnika obiteljske medicine i palijativnog tima. U istraţivanju je sudjelovalo ukupno 60 ispitanika, primarnih njegovatelja palijativnih bolesnika koji ţive u zapadnom dijelu grada Zagreba. Prikupljanje podataka provedeno je u domu palijativnog bolesnika, na naĉin da je medicinska sestra prilikom posjete zamolila primarnog njegovatelja da ispuni „Upitnik zadovoljstva pruţenom skrbi palijativnom bolesniku“, konstruiran posebno za potrebe ovog istraţivanja. Rezultati pokazuju da su primarni njegovatelji uglavnom ţene, prosjeĉne dobi 58 godina, ĉlanice uţe obitelji njegovanog pacijenta, koje njeguju palijativnog bolesnika dulje od godinu dana. 95% palijativnih bolesnika koristi usluge medicinskih sestara zdravstvene njege u kući te patronaţnih medicinskih sestara, a 61,7% usluge kućnih posjeta lijeĉnika obiteljske medicine. Ispitanici u prosjeku usluge medicinskih sestara zdravstvene njege u kući smatraju izrazito korisnima te su izrazito zadovoljni svim aspektima njihovih usluga. Usluge patronaţnih medicinskih sestara i lijeĉnika obiteljske medicine smatraju korisnima te su u prosjeku njima zadovoljni. Vaţno je istaknuti da samo 28,8% ispitanika zna da ima mogućnost korištenja usluga palijativnog tima, od kojih ih 3,3% zaista koristi, pri ĉemu njihovu korisnost ocjenjuju osrednjom. 74,5% sudionika bi voljelo da osoba koju njeguju moţe putem HZZO-a koristiti usluge psihologa, duhovnika i socijalnog radnika, koji su prema literaturi navedeni obavezni ĉlanovi palijativnog tima. 55,2% ispitanika smatra da raspolaţe svim potrebnim informacijama o svojim pravima vezanim uz pomagala, dok njih 38,6% nisu dobili sva pomagala koja su im potrebna. 50% sudionika ima osjećaj da su po pitanju njege bolesnika prepušteni sami sebi, pri ĉemu u prosjeku svoju kvalitetu ţivota ocjenjuju osrednjom. The aim of ... |
---|