Suvremena obitelj i djeca u riziku
Društvene promjene posljednjih desetljeća značajno su utjecale na koncept obitelji. Nastale su nove obiteljske strukture koje se znatno razlikuju od pojma tradicionalne obitelji. Iako je koncept suvremene obitelji iznjedrio i pozitivne promjene, uvelike je porastao broj djece koja trpe neki oblik na...
| Main Author: | |
|---|---|
| Other Authors: | |
| Format: | Master Thesis |
| Language: | Croatian |
| Published: |
Sveučilište u Zagrebu. Učiteljski fakultet.
2021
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://zir.nsk.hr/islandora/object/ufzg:2954 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:147:797332 https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/ufzg:2954 https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/ufzg:2954/datastream/PDF |
| Summary: | Društvene promjene posljednjih desetljeća značajno su utjecale na koncept obitelji. Nastale su nove obiteljske strukture koje se znatno razlikuju od pojma tradicionalne obitelji. Iako je koncept suvremene obitelji iznjedrio i pozitivne promjene, uvelike je porastao broj djece koja trpe neki oblik nasilja. Na današnji odgoj djece uvelike je utjecao i stres i užurbanost suvremenog načina življenja koji je stvorio disharmoniju unutar obiteljske strukture. Razvio se i novi koncept, tzv. disfunkcionalne obitelji koji ukazuje na poremećaje strukture i stvara negativno emocionalno ozračje za razvoj djeteta. Unutar takvih obitelji djeca odrastaju u negativnom okruženju koje determinira njihovu budućnost, a nerijetko i sami postanu roditelji unutar disfunkcionalnog obiteljskog odnosa. Oblici zlostavljanja uvelike se razlikuju, ali ono što ih povezuje je negativan utjecaj na razvoj djeteta. U literaturi je najčešća podjela zlostavljanja na tjelesno kažnjavanje i zlostavljanje, emocionalno i seksualno zlostavljanje te zanemarivanje. Kako bi se utjecalo na smanjenje zlostavljanja djece potrebno je razumjeti zaštitne mehanizme te znati prepoznati rizične čimbenike kako bi djeci bila pružena pomoć i zaštita. Nerijetko je najvažnija socijalna podrška, ali jednako tako važna je i emocionalna, informacijska, instrumentalna te ostali oblici podrške. Prepoznavanje zlostavljanja djeteta na vrijeme može biti presudno, ne samo za daljnji razvoj djeteta, već i za sprječavanje sve češćeg i najgoreg ishoda zlostavljanja, gubitak života djeteta. Trenutne okolnosti i globalna situacija u vrijeme pandemije COVID-19 još više je povećala ionako visoke brojke zlostavljane djece uslijed promjena koje su negativno utjecale na psihičko i fizičko stanje stanovništva. Brojne međunarodne organizacije aktivno rade na provedbi inicijativa za zaštitu najranjivije skupine društva, štoviše UN-ova inicijativa #ENDViolence od osnutka 2016. djeluje na potpunom iskorjenjivanju nasilja nad djecom do 2030. godine. Cilj rada je definirati koncept suvremene ... |
|---|