Neke odrednice reagiranja roditelja na negativne emocije djece

• Main Author: Marić, Marija
• Other Authors: Petričević, Ema
• Format: Master Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Zagrebu. Učiteljski fakultet. 2021
• Subjects: DRUŠTVENE ZNANOSTI. Psihologija; SOCIAL SCIENCES. Psychology; reagiranje na dječje negativne emocije; regulacija emocija; roditeljska samoefikasnost; response to children's negative emotions; emotion regulation; parental self-efficacy; sami
• Online Access: https://zir.nsk.hr/islandora/object/ufzg:2916; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:147:512921; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/ufzg:2916; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/ufzg:2916/datastream/PDF

Djeca svakodnevno ispoljavaju širok spektar emocija koje su često snažne te zbog svog emocionalnog razvoja često imaju ograničenu sposobnost priopćavanja vlastitih emocija okolini. Ponekad ni roditelji sami ne mogu iskontrolirati vlastite emocije što znatno utječe na dijete i njegove reakcije. Reakcija roditelja na dječje emocije jest izuzetno bitna jer djeca u interakciji sa svojim roditeljima diferenciraju i modificiraju svoje izražavanje emocija, oponašaju roditelje i tako stvaraju obiteljske obrasce ponašanja. Stoga je cilj ovog rada bio ispitati neke odrednice reagiranja roditelja na negativne emocije djece. U ovome se istraživanju ispitivao doprinos spola roditelja, razine obrazovanja, regulacije emocija roditelja te roditeljske samoefikasnosti nekim aspektima reagiranja roditelja na negativne emocije djece. U istraživanju je sudjelovalo 216 roditelja od čega je 148 majki (68.5%) i 68 očeva (31.5%). Sudionici su upitnik, koji je sadržavao skalu samoefikasnosti, skalu regulacije emocija, skalu suočavanja roditelja s negativnim emocijama djece ispunjavali online u razdoblju od travnja do kolovoza 2021. godine. U okviru obrade rezultata primijenjena je regresijska analiza. Rezultati istraživanja su pokazali da je muški spol prediktivan za negativne reakcije na dječje negativne emocije (ublažavanje, ignoriranje, uznemirenost i kažnjavanje), dok je ženski spol značajan prediktor pozitivnih roditeljskih reakcija (usmjerenost na emocije i rješavanje problema, izražavanje poticaja). Razina obrazovanja je značajno predviđala samo roditeljske reakcije ignoriranja: niža razina obrazovanja predviđala je ignoriranje negativnih emocija. Roditeljska regulacija emocija značajno je predviđala roditeljske reakcije uznemirenosti. Samoefikasnost roditelja pozitivno je predviđala konstruktivne reakcije roditelja na negativne emocije djece (izražavanje poticaja, usmjerenost na problem i na emocije), a negativno je predviđala sve nekonstruktivne reakcije roditelja na negativne emocije djece osim reakcije ublažavanja. On a ...