Nalazišta plina u Arktiku i njegova eksploatacija u državama arktičkog pojasa : diplomski rad

• Main Author: Lež, Vanja
• Other Authors: Karasalihović Sedlar, Daria
• Format: Master Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Zagrebu. Rudarsko-geološko-naftni fakultet. Zavod za naftno inženjerstvo. 2012
• Subjects: TEHNIČKE ZNANOSTI. Rudarstvo; nafta i geološko inženjerstvo. Naftno rudarstvo; TECHNICAL SCIENCES. Mining; Petroleum and Geology Engineering. Petroleum Mining; Arktik; plinski potencijal; ležišta plina; Rusija; Shtokmanskoye; Arctic; gas potential; gas deposits; Russia; Shtokman; Bovanenkovo; Puta; arktika; Snøhvit
• Online Access: https://zir.nsk.hr/islandora/object/rgn:359; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:169:750621; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/rgn:359; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/rgn:359/datastream/PDF

Vodeće svjetske geološke institucije pretpostavljaju postojanje velikih količina nafte i plina unutar arktičkog pojasa. Pretpostavljene količine iznose 25% od ukupnih neotkrivenih količina ugljikovodika na Zemlji, odnosno 410 milijardi barela ekvivalenta nafte. Najveći dio neotkrivenih rezervi, oko dvije trećine, se pretpostavlja da su rezerve prirodnog plina. Dosad je unutar arktičkog pojasa otkriveno preko 500 većih ili manjih plinskih akumulacija, ali osim plinskog polja Snøhvit u Norveškoj, zasad nema komercijalne eksploatacije prirodnog plina iz tog područja. Arktički plinski projekti su kompleksni, skupi i tehnički vrlo zahtjevni, a predstavljaju velik rizik za povratak uloženih sredstava, sigurnost ljudi i opreme te za ekosustav u cjelini. Rusija je država koja je najbliže realizaciji arktičkih plinskih projekata, ruska arktička plinska ležišta u prosjeku su nekoliko puta veća od plinskih ležišta otkrivenih u ostalim državama arktičkog pojasa. U završnoj fazi je projekt razrade plinskog polja Bovanenkovo na poluotoku Jamal, gdje su potvrđene velike rezerve plina od 4,9 bilijuna m3 prirodnog plina. Plinsko-kondenzatno polje Shtokmanskoye u Barentsovom moru s rezervama od 3,9 bilijuna m3 prirodnog plina idući je veliki ruski arktički projekt. Norveška zbog prognoziranog pada proizvodnje u Norveškom i Sjevernom moru sve više ulaže u istraživanje Arktika. Norveška polja su manja, bolje istražena i jeftinija za razradu, a norveška kompanija Statoil ima veliko iskustvo u primjeni tehnologija podmorskog bušenja i proizvodnje. SAD i Kanada pokazuju manji interes za eksploataciju arktičkog plina zbog sve većeg ulaganja i napretka tehnologije proizvodnje plina iz plinskih šejlova i ostalih nekonvencionalnih ležišta ugljikovodika. Zbog najekstremnijih vremenskih uvjeta u morima oko Grenlanda, to je područje Arktika najdalje od realizacije bilo kakvih plinskih projekata. Abstract: The world's leading geological institutions assume the existence of large quantities of oil and gas within the Arctic Circle. Assumed ...