Kazneni postupak protiv pravnih osoba
U suvremenom hrvatskom zakonodavstvu odgovornost pravnih osoba za kaznena djela sustavu uvedeno je donošenjem Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela 2003.godine u kojem je reguliran pojam odgovornosti pravne osobe, propisane su kazne i kažnjavanje, naposljetku i sami postupak utvrđivan...
Main Author: | |
---|---|
Other Authors: | |
Format: | Master Thesis |
Language: | Croatian |
Published: |
Sveučilište u Zagrebu. Pravni fakultet. Kazneno procesno pravo.
2022
|
Subjects: | |
Online Access: | https://zir.nsk.hr/islandora/object/pravo:4308 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:183542 https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/pravo:4308 https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/pravo:4308/datastream/PDF |
Summary: | U suvremenom hrvatskom zakonodavstvu odgovornost pravnih osoba za kaznena djela sustavu uvedeno je donošenjem Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela 2003.godine u kojem je reguliran pojam odgovornosti pravne osobe, propisane su kazne i kažnjavanje, naposljetku i sami postupak utvrđivanja njezine odgovornosti. Pravne osobe predstavljaju novi subjekt kaznenog zakonodavstva koji zbog svoje prirode nema zajamčena ljudska prava pa je potrebno razraditi do sada poznati individualni postupak nasuprot pravnoj osobi. Bitno je za naglasiti kako se kazneni postupak u Republici Hrvatskoj može voditi samo protiv fizičke i pravne osobe koje imaju stranačku sposobnost u postupku i za koje postoji osnovana sumnja da su počinile djelo koje je predmet optužbe. ZOPOZKD je u glavi IV. propisao sami kazneni postupak prema pravnim osobama. S obzirom na to da se radi o zakonu koji predstavlja lex specialis, njime je bilo potrebno riješiti samo ona postupovna pitanja za koja je bilo nužno drugačije normiranje u kaznenom postupku u odnosu na kazneni postupak prema pravnim osobama, dok se za sva ostala pitanja primjenjuje Zakon o kaznenom postupku. Pravna osoba optužena u kaznenom postupku u osnovi ima pravo na pravično suđenje i obranu, pri čemu potonje u biti uključuje pravo ne davanje izjave (da se tumači kao pravo da ne izražava nikakav procesni stav, s obzirom da sudjelovanje pravne osobe u kaznenom postupku uvijek se odvija preko zastupnika) i pravo da ne pridonosi vlastitom progonu, tzv. privilegij protiv samooptuživanja. Pregledom prakse kroz 5 slučajeva, jasno je vidljivo kako se vodi postupak protiv pravnih osoba što uključuje provođenje jedinstvenog postupka i donošenja jedne presude. Pregledom prakse Općinskog suda u Dubrovniku najčešćim se pokazalo da su pravne osobe osuđene kod počinjenja kaznenog djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja. Pravne se osobe kažnjavaju novčanim kaznama, a zanimljivo je i za primijetiti kako ni kod jednog predmeta nije bilo izricanja sigurnosnih mjera protiv pravne ... |
---|