Bolesnikov doživljaj bolesti i kontrola kardiovaskularnih čimbenika rizika

Rezultati velikog broja istraživanja upućuju da već ustaljena medicinska praksa često pokazuje manjkavost po pitanju odnosa liječnika i bolesnika, jer ne dolazi do ispunjenja potreba i očekivanja bolesnika u procesu konzultacije. Težnja za objektivnošću i emocionalnom distanciranošću kod liječnika m...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Cafuta, Allen
Other Authors: Petriček, Goranka
Format: Master Thesis
Language:Croatian
Published: Sveučilište u Zagrebu. Medicinski fakultet. KATEDRA ZA OBITELJSKU MEDICINU. 2015
Subjects:
Online Access:https://zir.nsk.hr/islandora/object/mef:850
https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:353038
https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/mef:850
https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/mef:850/datastream/PDF
Description
Summary:Rezultati velikog broja istraživanja upućuju da već ustaljena medicinska praksa često pokazuje manjkavost po pitanju odnosa liječnika i bolesnika, jer ne dolazi do ispunjenja potreba i očekivanja bolesnika u procesu konzultacije. Težnja za objektivnošću i emocionalnom distanciranošću kod liječnika može dovesti do toga da bolesnik ne dolazi do izražaja tijekom konzultacije, a time se gubi važan spektar informacija koje uključuju bolesnikove emocije, ideje, poremećaje njegova funkcioniranja uslijed bolesti i očekivanja od liječnika. Posljedica toga jest narušen odnos između liječnika i bolesnika, a smanjena kooperativnost dovodi bolesnika u stanje nezadovoljstva i narušenog doživljaja bolesti, čime je povećana mogućnost problematičnog ishoda bolesti naročito ako uzmemo u obzir da su bolesnici tada skloniji nepridržavanju preporuka liječnika i neadherentnosti na propisanu terapiju. Posebice je niska adherentnost na preporučeno liječenje kardiovaskularnih (KV) bolesti što je istaknuti javnozdravstveni problem u skrbi za ove bolesnike. Budući da velik dio dnevnih odluka vezanih uz kontrolu KV čimbenika rizika donosi sam bolesnik, od velike je važnosti razumjeti bolesnikov doživljaj bolesti kao njegov odgovor na bolest i identificirati čimbenike vezane uz bolesnika koji utječu na kontrolu KV čimbenika rizika te posljedično na stupanj kontrole bolesti, sa svrhom unapređenja ishoda liječenja ovih bolesti. No također, i sami liječnici su nerijetko limitirani u postupcima koje mogu učiniti u vezi neke bolesti, međutim, uključivanjem gore navedenih komponenti povećava se i njihova mogućnost djelovanja. Iz toga proizlazi potreba za ostvarenjem dijaloga na ravnopravnoj razini, gdje se težnja prebacuje na poštovanje, razumijevanje, međusobno uvažavanje te dogovor oko postupaka liječenja. Due to numerous studies results, today we can conclude with certainty that the established medical practice shows certain fallacies regarding the relationship between the doctor and the patient, since the needs and expectations of the ...