Psihološki aspekti modifikacije izgleda tijela

• Main Author: Rončević, Lucija
• Other Authors: Skočić Hanžek, Milena
• Format: Master Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Zagrebu. Medicinski fakultet. KATEDRA ZA PSIHIJATRIJU I PSIHOLOŠKU MEDICINU. 2021
• Subjects: psihodinamska teorija; tjelesni dismorfni poremećaj; antisocijalni poremećaj ličnosti; histrionski poremećaj ličnosti; borderline poremećaj ličnosti; narcistični poremećaj ličnosti; aleksitmija; psihofarmakoterapija; BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO. Kliničke medicinske znanosti. Psihijatrija; BIOMEDICINE AND HEALTHCARE. Clinical Medical Sciences. Psychiatry; sami
• Online Access: https://zir.nsk.hr/islandora/object/mef:4435; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:240676; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/mef:4435; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/mef:4435/datastream/PDF

Tjelesno modificiranje definira se kao postupak koji relativno trajno i namjerno mijenja izgled i formu tijela. Osim modifikacija putem kirurških zahvata, ovdje ubrajamo i tetoviranje, piercing, stvaranje ožiljaka, genitalno sakaćenje te kozmetičke intervencije poput botoxa i hijaluronskih filera. Iako su kroz početak razvoja civilizacije tetoviranje i piercinzi bili oblik obilježavanja pripadnosti određenoj skupini, danas isti imaju drugačiju svrhu. Mediji uvelike promoviraju praktički nedostižni oblik tijela i potiču pojedince da kroz dijetetske mjere, rigorozni režim tjelovježbe, pa onda i kroz estetske zahvate postignu ideal ljepote. Pojedinci koji su psihološki osjetljiviji podložniji su i skloniji „popravljati svoje samopouzdanje i raspoloženje” kroz intervencije što se tiču tjelesnog izgleda. Fokus ovog rada je kroz psihodinamsku teoriju promotriti potrebu za modifikacijama tijela. Namjera nije generalizacija, s obzirom na raširenost tjelesnih modifikacija danas, ali treba imati na umu (posebno u kontekstu medicinske struke) da psihički vulnerabilne osobe i osobe s psihičkim poremećajima češće traže olakšanje psihičke patnje kroz navedene estetske i kozmetičke zahvate. Od psihičkih poremećaja u kojima postoji sklonost modifikaciji vanjskog izgleda ovdje opisujem i izdvajam tjelesni dismorfni poremećaj, antisocijalni, histrionski, borderline i narcistični poremećaj ličnosti. Jedna od zajedničkih karakteristika navedenim poremećajima jest aleksitimija – nesposobnost verbalizacije osjećaja i potreba iskazivanja istih kroz tijelo. Zbog traumatskih iskustava ili zanemarivanja u ranoj životnoj dobi, osobe nikada ne nauče raspoznavati svoja osjećajna stanja i nemaju kapacitet sami se umiriti. Često onda kroz tijelo postižu smirenje, odnosno kroz vanjsku promjenu postižu promjenu na razini osjećaja (iznutra). Osim psihofarmakoterapije koja može pomoći u ublažavanju poremećaja raspoloženja i anksioznosti, ovi pojedinci mogu imati velike koristi od psihoterapije. Također, važno ih je u kontekstu opće medicine i ...