Odnos kategorije roda i broja u hrvatskom jeziku

• Main Author: Meglajec, Antonija
• Other Authors: Tafra, Branka
• Format: Master Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Zagrebu. Hrvatski studiji. ODSJEK ZA KROATOLOGIJU. 2014
• Subjects: INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI. Kroatologija; INTERDISCIPLINARY AREAS OF KNOWLEDGE. Croatian Studies; kategorije roda; brojevi; hrvatski jezik; Kad’; Puta; sami
• Online Access: https://zir.nsk.hr/islandora/object/hrstud:124; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:088578; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/hrstud:124; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/hrstud:124/datastream/PDF

„Moj tata je jači od tvoga tate.“ Svatko od nas je ovu rečenicu vjerojatno čuo mnogo puta. Možda smo ju i sami izgovorili kad smo bili djeca. Promatrajući je sa sadržajnoga aspekta, ona je potpuno jasna i razumljiva. Međutim, krenemo li u analizu gramatičkih kategorija sastavnica sintagme moj tata i pritom se služimo različitim gramatičkim priručnicima, mogli bismo naići na prve probleme. Premda je iz navedenoga primjera jasno da je imenica tata muškoga roda, u nekim gramatikama, rječnicima i znanstvenim radovima naišli bismo na informaciju da je imenica zapravo ženskoga roda i muškoga spola. U tom bi slučaju rečenica trebala glasiti: „Moja tata je jača od tvoje tate.“ Ali tu rečenicu nikad nismo čuli, a gotovo sigurno ju nećemo ni čuti. Cilj je ovoga diplomskoga rada opisati obilježja i odnos kategorija roda i broja imenica u hrvatskom jeziku. U poglavlju Gramatička kategorija roda poseban će naglasak biti na neprototipnim imenicama, poput imenica općega roda, dvorodovnih imenica, raznorodovnih imenica u jednini i množini i u osnovnom i prenesenom značenju te na imenicama iz semantičke jezgre bez mocijskoga parnjaka. Također, pokušat će se objasniti zašto se rod ne smije izjednačivati sa spolom i zašto rod ne može biti kriterij za razdiobu imenica u sklonidbene vrste. U poglavlju Gramatička kategorija broja opisivat će se imenice koje nemaju punu paradigmu broja – singularia tantum i pluralia tantum, te zbirne imenice, o kojima će najviše biti riječi. Poglavlje Analiza rezultata ankete o rodu i broju odnosi se na istraživački dio rada radi kojega je provedena anketa o rodu i broju imenica među srednjoškolcima. Iako uzorak ispitanika nije bio reprezentativan, već slučajan, odnosno prigodan, dobiveni će rezultati prikazati sliku koja se bitno ne razlikuje od rezultata anketa provedenih prije nekoliko godina i koja je posljedica pogrešne obrade imenica u srednjoškolskim udžbenicima, ali i u normativnim priručnicima. Stoga će, radi argumentacije navedenoga, uz rezultate ankete biti priložen i prikaz rječničke ...