ANKSIOZNOST U ORDINACIJI DENTALNE MEDICINE

U ovom radu ispitivali smo povezanost anksioznosti i dentalne anksioznosti, te utjecaja tih dvaju stanja na dentalne navike i informiranost pacijenata o dentalnim zahvatima. Kako se ordinaciju dentalne medicine često povezuje s negativnim stanjima (anksioznošću i dentalnom anksioznošću) isptanika ko...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Surina, Kristina
Other Authors: Ljubičić Bistrović, Ivana
Format: Master Thesis
Language:Croatian
Published: Sveučilište u Rijeci. Fakultet zdravstvenih studija u Rijeci. Katedra za zdravstvenu njegu. 2019
Subjects:
Online Access:https://zir.nsk.hr/islandora/object/fzsri:484
https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:084075
https://www.unirepository.svkri.uniri.hr/islandora/object/fzsri:484
https://www.unirepository.svkri.uniri.hr/islandora/object/fzsri:484/datastream/PDF
Description
Summary:U ovom radu ispitivali smo povezanost anksioznosti i dentalne anksioznosti, te utjecaja tih dvaju stanja na dentalne navike i informiranost pacijenata o dentalnim zahvatima. Kako se ordinaciju dentalne medicine često povezuje s negativnim stanjima (anksioznošću i dentalnom anksioznošću) isptanika koja u konačnici rezultiraju slabim i kasnim odazivima na štetu pacijenta i njihovog orofacijalnog stanja, pokušali smo ispitati je li to doista tako ili se pomalo mijenja odnos prema dentalnim zahvatima i uvjerenjima da većina pacijenata doživljava nelagodu kada moraju otići doktoru dentalne medicine. Ispitivali smo još i poveznicu između toga koliko su pacijenti spremni sami istraživati neke dentalne teme i njihovog stupnja anksioznosti, dentalne anksioznosti, te je li česta upotreba interneta u svakodnevnome životu doprinijela češćem pretraživanju internetskih portala za informacijama o dentalnim zahvatima. Rezultati: u istraživanju je sudjelovalo 150 ispitanika, prosječne dobi 45,8 (15,35) godina. Od ukupnog broja ispitanika njih 90 (60%) je žena i 60 (40%) muškaraca. Prilikom izrade ovoga rada korišten je sociodemografski upitnik, STAI- X-1 upitnik, DAS upitnik i upitnik o dentalnim navikama. Ispitanici se nisu statistički značajno razlikovali u stupnju anksioznosti mjerene STAI i DAS upitnikom. Prosječan ukupan rezultat zbroja bodova na STAI upitniku iznosio je 44,3 (9,18) na ljestvici od 20 do 80, a prosječan odgovor na upitniku bio je 2,2, odnosno „malo” dok su na DAS ljestvici ispitanici u prosjeku postizali rezultat od 8,5 (3,5) koji odgovara donjoj granici blage dentalne anksioznosti. Vidljivo je da najveći udio ispitanika nema dentalnu anksioznost (44,7%) a slijedi po učestalosti blaga anksioznost (38%). Polovica ispitanika (52.0%) je došla na redovni kontrolni pregled, zbog estetskih razloga došlo je (18,7%) ispitanika, a zbog zubobolje/bolova njih (13,3%). Prilikom ispitivanja informiranosti u vezi s dentalnim zahvatima ustanovljeno je da se je velika većina ispitanika o: čišćenju kamenca (81,3%), popravku ...