Cirkularna ekonomija - novi način upravljanja resursima
Održivi razvoj najvažniji je politički koncept u 21. stoljeću. Cilj je usklađivanje svjetskih gospodarstvenih očekivanja s društvenim, kulturnim i ekološkim izazovima. Cirkularna ekonomija predstavlja novi ekonomski model u kojem se zagovara povratak prirodi i ponovno iskorištavanje već upotrijeblje...
| Main Author: | |
|---|---|
| Other Authors: | |
| Format: | Bachelor Thesis |
| Language: | Croatian |
| Published: |
Sveučilište u Rijeci. Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu.
2017
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://zir.nsk.hr/islandora/object/fthm:985 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:191:727266 https://www.unirepository.svkri.uniri.hr/islandora/object/fthm:985 https://www.unirepository.svkri.uniri.hr/islandora/object/fthm:985/datastream/PDF |
| Summary: | Održivi razvoj najvažniji je politički koncept u 21. stoljeću. Cilj je usklađivanje svjetskih gospodarstvenih očekivanja s društvenim, kulturnim i ekološkim izazovima. Cirkularna ekonomija predstavlja novi ekonomski model u kojem se zagovara povratak prirodi i ponovno iskorištavanje već upotrijebljenog. Poseban fokus kod cirkularne ekonomije stavljen je na energetsku učinkovitost i ekološku održivost koja predstavlja temelj cirkularne ekonomije. Kao glavne benefite cirkularne ekonomije svakako je potrebno spomenuti brojne ekonomske uštede, nova radna mjesta, uštedu resursa i energije te velik doprinos ublažavanju klimatskih promjena. Kada nasuprot društvenim, kulturnim i ekološkim potrebama stoje potencijali rasta i stvaranja vrijednosti, dolazi do krupnog društvenog sukoba. Održivost je blisko povezana s rješavanjem upravo takvih sukoba. U tome smislu održivi razvoj je i vrlo složen vodeći politički koncept. Opseg njegova značenja postaje tek postupno jasan. Tema se napokon premješta iz pojedinačnih ministarstava koja se (nužno) bave resornim promišljanjem, prije svega onoga za okoliš, u središte politike, gdje joj je i mjesto. Usto postaje sve jasnije da u mnogim slučajevima nema napretka bez globalnog dogovora te ni da politika ni globalno djelatno gospodarstvo nisu u stanju sami poduzeti potrebne korake. Sve važnije stoga postaje sudjelovanje svjetskog građanskog društva u trokutu pokretača koji u sebi povezuje djelovanje vlada i međunarodnih političkih organizacija, koje povezuje globalno djelatne tvrtke i svjetsko građansko društvo - i to u uzajamnom odnosu znanosti, medija, pravnih sustava i svjetskih religija. |
|---|