Problematiken kring nyöversättningsforskningen exemplifierad i kroatiska översättningar av Selma Lagerlöfs Herr Arnes penningar

• Main Author: Andreev, Gregory
• Other Authors: Antunović, Goranka
• Format: Master Thesis
• Language: Swedish
• Published: Sveučilište u Zagrebu. Filozofski fakultet. Odsjek za anglistiku. 2023
• Subjects: HUMANISTIČKE ZNANOSTI. Filologija. Germanistika; HUMANISTIC SCIENCES. Philology. German Studies; hipoteza o ponovnim prijevodima; književno prevođenje; istraživanje ponovnih prijevoda; retranslation hypothesis; literary translation; retranslation research; Kring; sami
• Online Access: https://zir.nsk.hr/islandora/object/ffzg:7496; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:476794; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/ffzg:7496; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/ffzg:7496/datastream/PDF

Hipotezu o ponovnim prijevodima početkom 1990-ih prvi su definirali Berman i Bensimon kao težnju svojstvenu naknadnim prijevodima da budu sve bliži izvorniku u usporedbi s prvim ili prethodnim prijevodima nekog djela. Postavke hipoteze o ponovnim prijevodima ukazuju na jasnu naklonjenost prijevodnim strategijama koje vjernije odražavaju izvorni tekst. Tako se govori o prvim prijevodima kao sredstvima za upoznavanje strane kulture, dok kasniji prijevodi postupno mogu postajati sve bliži izvorniku jer više ne moraju uvoditi strane elemente u ciljnu kulturu. Sama hipoteza uspostavljena je na primjerima iz književnog prevođenja i velik dio istraživanja odnosi se upravo na tu vrstu prevođenja. Mnogi su istraživački projekti već pokazali da nije uputno govoriti o takvom razvoju kao svojstvenom prijevodnom procesu jer na njega utječu brojni i raznoliki čimbenici, kao i sami prevoditelji i izdavači, tj. naručitelji prijevoda. Istraživanjem hipoteze o ponovnim prijevodima na primjeru triju hrvatskih prijevoda romana Selme Lagerlöf Herr Arnes penningar, pisanog na švedskom, ovaj rad nastoji ukazati na složenost teme ponovnih prijevoda i njihovog istraživanja, zagovarajući stav da preopćenite postavke teorije novog prijevoda ne uzimaju u obzir potencijalnu složenost odnosa između prijevoda ili pak mogućnost odsutnosti takvog odnosa. Rad stoga nastoji ukazati i na potrebu za preispitivanjem hipoteze o ponovnim prijevodima zbog njezine općenitosti i nedorečenosti. The retranslation hypothesis was first defined in the 1990s by Berman and Bensimon as an inherent propensity for source-text closeness that subsequent translations manifest in comparison with the first or previous translations of a given work. The retranslation hypothesis indicates a clear inclination towards translation strategies which mirror the source text more faithfully. First translations are labelled as introductory vessels for foreign cultures, whereas subsequent translations gradually become closer and closer to the source text as they no longer have to ...