Mitska bića u predajama Bilogore i Podravine
Zastanemo li na trenutak i promislimo, možemo zaključiti kako je usmena književnost isprepletena s čovjekom od početka njegova života. Priče su nešto jedinstveno za ljudski rod. Vjerujem da smo gotovo svi kao mali slušali bake, djedove, mame ili koje druge članove zajednice kako pripovijedaju neke v...
| Main Author: | |
|---|---|
| Other Authors: | |
| Format: | Master Thesis |
| Language: | Croatian |
| Published: |
Sveučilište u Zagrebu. Filozofski fakultet. Odsjek za kroatistiku.
2021
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://zir.nsk.hr/islandora/object/ffzg:4614 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:012660 https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/ffzg:4614 https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/ffzg:4614/datastream/PDF |
| Summary: | Zastanemo li na trenutak i promislimo, možemo zaključiti kako je usmena književnost isprepletena s čovjekom od početka njegova života. Priče su nešto jedinstveno za ljudski rod. Vjerujem da smo gotovo svi kao mali slušali bake, djedove, mame ili koje druge članove zajednice kako pripovijedaju neke verzije bajki braće Grimm ili kakve priče koje su čuli od svojih predaka, a na kraju krajeva, i priče koje su sami na mjestu izmišljali. Priče, bajke, predaje otpočetka bivaju posrednicima u komunikaciji između odraslih i djece. Stoga ne iznenađuje što se pričama zapravo stalno vraćamo. Usmena se književnost može podijeliti na liriku, epiku, dramu, retoriku, jednostavne oblike i brojne tipove pripadajućih i podređenih književnih vrsta i rubnih usmenoknjiževnih oblika. Svaki se od rodova i vrsta klasificira na svoje podvrste, a nerijetko se međusobno isprepliću. Iako se u početku činilo kako je gotovo neizbježno definirati poetiku predaje bez da je se stavi u opreku s poetikom bajke, pedesetih i šezdesetih godina dvadesetog stoljeća znanstvenici su počeli proučavati predaju iz šire perspektive, pritom uključujući razmatranja konteksta i izvedbe. Kada govorimo o definiciji predaje, najviše je književnih pristupa, a najčešće se promatraju aspekti oblika predaje u odnosu na druge tipove usmenih narativa. U ovome se radu donosi pregled mitskih bića s područja Bilogore i Podravine. Pregled se ponajviše temelji na djelu Mitološka bića Bilo-gore Zvonimira Lovrenčevića, na knjizi Hrvatska bajoslovlja Vida Baloga te na knjizi Čarobna družba: vjerovanja u nadnaravna bića u Podravini Danijele Križanec-Beganović. S obzirom na to da nakon Lovrenčevićeva djela nije postojalo zabilježeno istraživanje mitskih bića na bilogorskome području, ovaj rad otvara mogućnosti za dodatna, opsežnija istraživanja koja se mogu provesti na ovome području i za kojima, kao što je vidljivo u radu, postoji potreba. If we stop for a moment and think about it, we can conclude that oral tradition is intertwined with us since the beginning of our lives. ... |
|---|