Jezik savjeta za odgoj djece u časopisu "Ženski list"

Rad se bavi jezikom časopisa Ženski list, koji je izlazio 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća u Zagrebu, a bio je namijenjen isključivo ženama. Konkretno, analizira se sintaksa članaka na temu odgoja djece. Konstrukcije rečenica kojima se upute, prijedlozi i savjeti o odgoju daju obilježava uporaba po...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Hrkać, Iris
Other Authors: Vlastelić, Anastazija
Format: Bachelor Thesis
Language:Croatian
Published: Sveučilište u Rijeci. Filozofski fakultet u Rijeci. Odsjek za kroatistiku. 2018
Subjects:
Online Access:https://zir.nsk.hr/islandora/object/ffri:1650
https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:134734
https://www.unirepository.svkri.uniri.hr/islandora/object/ffri:1650
https://www.unirepository.svkri.uniri.hr/islandora/object/ffri:1650/datastream/PDF
Description
Summary:Rad se bavi jezikom časopisa Ženski list, koji je izlazio 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća u Zagrebu, a bio je namijenjen isključivo ženama. Konkretno, analizira se sintaksa članaka na temu odgoja djece. Konstrukcije rečenica kojima se upute, prijedlozi i savjeti o odgoju daju obilježava uporaba poticajne čestice neka te izričnih rečenica s veznikom da i glagolima htijenja morati i trebati. Čestica neka se uglavnom veže uz imperativne oblike, ali Silić i Pranjković (2007.) navode kako ona može stajati i uz glagolske oblike koje rečenici daju dopusno značenje ili značenje molbe, prisege, prijetnje i sl. Također, upotrebljava se i za poticajnu preobliku gdje u prvi plan rečenice dolazi poticaj. Glagoli morati i trebati ubrajaju se u glagole htijenja te se njima izriče da netko nešto hoće. Oni se ubrajaju i u modalne glagole i oni u rečenici ne mogu stajati sami. Dolaze u različitim strukturama, pa tako mogu stajati i u izričnim rečenicama s veznikom da. U takvim rečenicama glagoli morati i trebati izražavaju neko ograničenje slobodnog ostvarivanja.