SOCIJALNI ASPEKTI OBRAZOVANJA

• Main Author: Lovrić, Valentina
• Other Authors: Damjanić, Zdenka
• Format: Bachelor Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Zagrebu. Ekonomski fakultet. Katedra za demografiju. 2015
• Subjects: DRUŠTVENE ZNANOSTI. Demografija; SOCIAL SCIENCES. Demography; DRUŠTVENE ZNANOSTI. Sociologija; SOCIAL SCIENCES. Sociology; socioekonimski status; obrazovanje; socijalna nejednakost; Hrvatska; Europa; sami
• Online Access: https://zir.nsk.hr/islandora/object/efzg:618; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:784256; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/efzg:618; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/efzg:618/datastream/PDF

Socioekonomski status, rezidencijalni status, podrijetlo roditelja i obrazovanje roditelja značajni su za obrazovanje i daljnje odluke i mogućnosti mladih. Kako bi se ispravili nedostaci u obrazovnom sustavu i potaknuli ranjive socijalne skupine pristupu obrazovanju, Europska unija, ali i brojne druge zemlje rade na poboljšanju i unaprjeđivanju istoga te pružanju potpora ugroženim skupinama. Obrazovanje je ključ uspjeha sadašnjih i budućih generacija te je stoga potrebno pametno i mudro ulagati u obrazovni sustav. Možemo zaključiti da su obrazovne ambicije i ostvareni obrazovni rezultati povezani s obrazovanjem roditelja što upućuje na njihovu društvenu nestrukturiranost. Ako pogledamo Europu, slika obrazovnog sustava i struktura poboljšala se u odnosu na prije nekoliko godina upravo zbog donesenih reformi i strategija. Prosječno trajanje školovanja u zemljama članicama EU se produljilo, struktura visokoobrazovanih osoba se promijenila pa sada u visokom obrazovanju dominiraju žene, dok muškarci prevladavaju u strukovnom obrazovanju. Rano napuštanje obrazovanja drugi je veliki problem zemalja. Prerano napuštanje ima za posljedicu teži pronalazak posla, niži prihodi, socijalna isključenost, ali i osjećaj manje vrijednosti te nisko samopoštovanje. Bitno je naglasiti da je u Hrvatskoj najmanje osoba koje napuštaju sustav školovanja, dok Španjolska prednjači s čak 21,9%. Sve veću ulogu u životu mladih ima obitelj koja bi trebala pružiti moralnu i financijsku potporu u pristupu obrazovanju i poticati djecu na rad i učenje. Istraživanja su potvrdila da djeca čiji su roditelji niskoobrazovani i sami budu niže obrazovani, odnosno da ne dođu do stupnja visokog obrazovanja. Ako pogledamo sociološki profil hrvatskih studenata, vidimo da su većini oba roditelja zaposlena i to na puno radno vrijeme, najviše u uzlužnim i trgovačkim sektorima, kao inženjeri ili tehničari i kao stručnjaci ili državni službenici. Većina mladih živi s roditeljima jer im oni pružaju financijsku sigurnost, ali i zbog praktičnih razloga. Nepovjerenje ...