SOCIJALNI ASPEKTI OBRAZOVANJA
Socioekonomski status, rezidencijalni status, podrijetlo roditelja i obrazovanje roditelja značajni su za obrazovanje i daljnje odluke i mogućnosti mladih. Kako bi se ispravili nedostaci u obrazovnom sustavu i potaknuli ranjive socijalne skupine pristupu obrazovanju, Europska unija, ali i brojne dru...
| Main Author: | |
|---|---|
| Other Authors: | |
| Format: | Bachelor Thesis |
| Language: | Croatian |
| Published: |
Sveučilište u Zagrebu. Ekonomski fakultet. Katedra za demografiju.
2015
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://zir.nsk.hr/islandora/object/efzg:618 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:784256 https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/efzg:618 https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/efzg:618/datastream/PDF |
| Summary: | Socioekonomski status, rezidencijalni status, podrijetlo roditelja i obrazovanje roditelja značajni su za obrazovanje i daljnje odluke i mogućnosti mladih. Kako bi se ispravili nedostaci u obrazovnom sustavu i potaknuli ranjive socijalne skupine pristupu obrazovanju, Europska unija, ali i brojne druge zemlje rade na poboljšanju i unaprjeđivanju istoga te pružanju potpora ugroženim skupinama. Obrazovanje je ključ uspjeha sadašnjih i budućih generacija te je stoga potrebno pametno i mudro ulagati u obrazovni sustav. Možemo zaključiti da su obrazovne ambicije i ostvareni obrazovni rezultati povezani s obrazovanjem roditelja što upućuje na njihovu društvenu nestrukturiranost. Ako pogledamo Europu, slika obrazovnog sustava i struktura poboljšala se u odnosu na prije nekoliko godina upravo zbog donesenih reformi i strategija. Prosječno trajanje školovanja u zemljama članicama EU se produljilo, struktura visokoobrazovanih osoba se promijenila pa sada u visokom obrazovanju dominiraju žene, dok muškarci prevladavaju u strukovnom obrazovanju. Rano napuštanje obrazovanja drugi je veliki problem zemalja. Prerano napuštanje ima za posljedicu teži pronalazak posla, niži prihodi, socijalna isključenost, ali i osjećaj manje vrijednosti te nisko samopoštovanje. Bitno je naglasiti da je u Hrvatskoj najmanje osoba koje napuštaju sustav školovanja, dok Španjolska prednjači s čak 21,9%. Sve veću ulogu u životu mladih ima obitelj koja bi trebala pružiti moralnu i financijsku potporu u pristupu obrazovanju i poticati djecu na rad i učenje. Istraživanja su potvrdila da djeca čiji su roditelji niskoobrazovani i sami budu niže obrazovani, odnosno da ne dođu do stupnja visokog obrazovanja. Ako pogledamo sociološki profil hrvatskih studenata, vidimo da su većini oba roditelja zaposlena i to na puno radno vrijeme, najviše u uzlužnim i trgovačkim sektorima, kao inženjeri ili tehničari i kao stručnjaci ili državni službenici. Većina mladih živi s roditeljima jer im oni pružaju financijsku sigurnost, ali i zbog praktičnih razloga. Nepovjerenje ... |
|---|