NISKOFERTILITETNE ZEMLJE EUROPE

Za objašnjenje demografskih kretanja važno je kretanje totalnih stopa fertiliteta (broj rođene djece po jednoj ženi u njezinom fertilnom razdoblju), budući da o stopi fertiliteta u najvećoj mjeri ovisi reprodukcija stanovništva. U Europi je u posljednjih nekoliko desetljeća došlo do osjetnog pada to...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Delić, Anamarija
Other Authors: Strmota, Marin
Format: Bachelor Thesis
Language:Croatian
Published: Sveučilište u Zagrebu. Ekonomski fakultet. Katedra za demografiju. 2015
Subjects:
Online Access:https://zir.nsk.hr/islandora/object/efzg:434
https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:548403
https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/efzg:434
https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/efzg:434/datastream/PDF
Description
Summary:Za objašnjenje demografskih kretanja važno je kretanje totalnih stopa fertiliteta (broj rođene djece po jednoj ženi u njezinom fertilnom razdoblju), budući da o stopi fertiliteta u najvećoj mjeri ovisi reprodukcija stanovništva. U Europi je u posljednjih nekoliko desetljeća došlo do osjetnog pada totalne stope fertiliteta. Od druge polovice 20. stoljeća do danas stopa fertiliteta je u konstantnom padu. Najveći pad odrazio se u tranzicijskim zemljama i zemljama južne Europe. Razne kulturološke, sociološke i ekonomske odrednice pridonijele su trendu pada totalne stope fertiliteta. Također, negativnom trendu pridonijela je i aktualna ekonomska kriza zbog koje postoji veća nesigurnost na tržištu rada. Svaka od tih pojava direktno ili indirektno utječe na stavove mladih i time se teže odlučuju na osnivanje obitelji. Izvjesno je da navedeni faktori i dalje bilježe osjetan pad, a neizvjesno je kada će se stabilizirati. Ovakvo stanje zahtjeva primjenu mjera prema obitelji u okviru opće politike blagostanja. Jedna od mjera je bolji sustav roditeljskog osiguranja koji daje majci i ocu priliku da kod kuće njeguju novorođenče uz novčanu naknadu kao svojevrsnu “kompenzaciju“ za njihov oportunitetni dohodak, tj. za njihov izgubljeni dohodak od zaposlenja za vrijeme dok traje porodni i roditeljski dopust, pri čemu roditelji sami odlučuju kako će i kada međusobno podijeliti taj dopust. Također, podrazumijeva brojne olakšice koje država daje roditeljima (ili jednom roditelju) vezano uz dnevnu brigu za dijete (usluge čuvanja i njege djeteta, prehrana u kući ili izvan kuće, usluge oko dnevnih poslova u kući i slično) koje u tom razdoblju života djeteta zadovoljavaju postojeću potražnju za specifičnim uslugama i materijalno „kompenziraju“ roditeljski dopust. Znatna financijska potpora obiteljima, uključujući i jedno – roditeljsku obitelj odnosno samo jednog roditelja (majku ili oca) vezano uz troškove čuvanja, njege i odgoja djeteta/djece. Isto tako potrebne su mjere koje dopuštaju roditeljima da pomire poslovni i privatni život