DRUGA DEMOGRAFSKA TRANZICIJA : USPOREDBA RH S DRUGIM EUROPSKIM ZEMLJAMA

Većina zemalja zapadne Europe u kojima je proces demografske tranzicije započeo u drugoj polovici 19. stoljeća a završio početkom 1980-ih godina, nalazi se otada u posttranzicijskoj etapi razvoja stanovništva, odnosno u fazi druge demografske tranzicije. Ta je etapa u njima nastupila u uvjetima razv...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Aščić, Dario
Other Authors: Akrap, Anđelko
Format: Bachelor Thesis
Language:Croatian
Published: Sveučilište u Zagrebu. Ekonomski fakultet. Katedra za demografiju. 2016
Subjects:
Online Access:https://zir.nsk.hr/islandora/object/efzg:275
https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:475486
https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/efzg:275
https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/efzg:275/datastream/PDF
Description
Summary:Većina zemalja zapadne Europe u kojima je proces demografske tranzicije započeo u drugoj polovici 19. stoljeća a završio početkom 1980-ih godina, nalazi se otada u posttranzicijskoj etapi razvoja stanovništva, odnosno u fazi druge demografske tranzicije. Ta je etapa u njima nastupila u uvjetima razvijene ekonomsko-socijalne strukture stanovništva u kojoj je dominantan udio nepoljoprivrednog i gradskog stanovništva. Bitna demografska obilježja te etape jesu nizak natalitet odnosno fertilitet, koji i dalje opada, relativno niska razina općeg i specifičnog mortaliteta (za koju se ne može očekivati daljnje znatno smanjenje, osim u slučaju pronalaska nekog novog lijeka za dosad neizlječive bolesti), regresivni (konstriktivni) tip dobne strukture jer je stanovništvo već snažno zahvaćeno procesom starenja, prihvaćanje novih životnih vrijednosti i široka primjena modernih sredstava kontrole rađanja. Za razliku od „ravnoteže“ tih stopa na visokoj brojčanoj razini u predtranzicijskoj etapi, koja je bila izraz prije svega utjecaja bioloških i tradicijskih čimbenika u reprodukciji stanovništva, a odgovarala je niskom stupnju društveno-ekonomsko razvoja uz dominaciju naturalne proizvodnje i potrošnje, u posttranziciji je „ravnoteža“ između navedenih stopa na niskoj razini izraz djelovanja novih uvjeta i novih čimbenika imanentnih visokom stupnju ukupnog razvoja postignutog u postindustrijskom društvu. U ovom radu naglasak je bio na usporedbi konkretnih pokazatelja druge demografske tranzicije, Hrvatske s tri odabrane europske zemlje (Poljske, Češke i Slovačke). Zaključak je kako su u svim zemljama potvrđeni svi pokazatelji druge demografske tranzcije, odnosno da je stopa fertilitet niska, da se kasnije ulazi u brak, da je porastao broj ljudi koji žive sami, da je porastao broj razvoda, kasnije se rađaju djeca, odnosno pomaknula se dobna granica za dobivanje prvog djeteta i porastao je udio izvanbračne djece.