Zapošljavanje radne snage u inozemstvu

• Main Author: Čeme, Ivan
• Other Authors: Karačić, Domagoj
• Format: Master Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Ekonomski fakultet u Osijeku. Katedra za financije i računovodstvo. 2016
• Subjects: DRUŠTVENE ZNANOSTI. Ekonomija. Opća ekonomija; SOCIAL SCIENCES. Economics. General Economy; selekcija; zapošljavanje; migracije; intervju; Europska Unija; Sela; sami
• Online Access: https://zir.nsk.hr/islandora/object/efos:141; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:574368; https://repozitorij.unios.hr/islandora/object/efos:141; https://repozitorij.unios.hr/islandora/object/efos:141/datastream/PDF

Proces zapošljavanja započinje potrebom poduzeća za radnom snagom te se odvija u nekoliko koraka: analiza posla, planiranje ljudskih resursa u poduzeću, pribavljanje ljudskih resursa, te zatim selekcija i zapošljavanje. Migracije hrvatskog stanovništva su u periodu od 1900. do danas zasigurno blizu brojke od tri milijuna ljudi koji su napustili Hrvatsku. Do 2001.g., 2,3 milijuna Hrvata je napustilo domovinu, dok se u zadnjih pet godina intenzivno odlazi zbog loše gospodarske situacije, visoke razine korupcije, te potrage za boljim sutra. Konkretne podatke nemamo, no svakako se ta brojka kreće prema nekoliko stotina tisuća ljudi. Institucije za zapošljavanje bi trebale biti poveznica između nezaposlenih osoba i tržišta rada, no nerijetko se događa da si ljudi moraju sami tražiti posao, da institucije brišu ljude iz evidencije kako bi statistički prikazali manji broj nezaposlenih. EURES, središnje mjesto za pronalazak posla, portal je Europske Unije na kojem postoji nekoliko stotina tisuća otvorenih radnih mjesta i na koje se mogu prijaviti svi državljani zemalja članica Europske Unije. Mobilnost radne snage je poželjna i dobrodošla, jer ljudi uče jezik, nova znanja i vještine te bi se trebali sa tim znanjima vratiti u matičnu zemlju i tu graditi svoje poslovanje i život. U Hrvatskoj se nažalost događa jednosmjerna mobilnost jer obitelji, mladi ljudi odlaze bez razmišljanja o povratku. Najatraktivnije zemlje za novi početak su Njemačka, Irska, sve više ljudi odlaze i u skandinavske zemlje, a nešto je manji broj onih koji se odlučuju za odlazak u prekomorske zemlje, jer su puno veći početni troškovi i rizik. U Hrvatskoj se događaju jako loši demografski procesi (depopulacija, deruralizacija) koji se ne mogu jednokratno zaustaviti, već promišljenim politikama (poticanje investicija, promjena zakona, smanjenje korupcije, uĉinkovito pravosuđe, poticanje malih gospodarstava za očuvanje sela) stvoriti uvjete u kojima će građani Republike Hrvatske vidjeti perspektivu i boriti se na teritoriju svoje države.