Konzervatorsko-restauratorski radovi na slici „Sv. Lucija“, nepoznatog autora, iz Samoborskog muzeja

• Main Author: Sokač, Ana
• Other Authors: Ukrainčik, Tamara
• Format: Master Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Zagrebu. Akademija likovnih umjetnosti. Odsjek za konzerviranje i restauriranje umjetnina. 2019
• Subjects: štafelajna slika; Samoborski muzej; sv. Lucija; konzervatorsko-restauratorski radovi; lakovi na bazi prirodnih smola; easel painting; Samobor Museum; St. Lucy; conservation and restoration treatments; varnishes based on natural resins; UMJETNIČKO PODRUČJE. Likovne umjetnosti; FIELD OF ART. Fine Arts; sami
• Online Access: https://zir.nsk.hr/islandora/object/alu:435; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:215:863277; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/alu:435; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/alu:435/datastream/PDF

U suglasnosti sa mentoricom red. prof. mr. art. Tamarom Ukrainčik i prof. Gordanom Remussini, kustosicom Samoborskog muzeja, za praktični dio diplomskog rada odabrana je slika s prikazom sv. Lucije, nepoznatog autora, iz fundusa Samoborskog muzeja. Prema prethodnom dogovoru, konzervatorsko-restauratorski radovi nisu obuhvatili radove na ukrasnom okviru, jer on i nije izvoran, već je naknadno postavljen na sliku. Pri preuzimanju slike, a nakon provedene fotografske dokumentacije zatečenog stanja in situ, pristupilo se postupku privremenog konsolidiranja slikanog sloja i sloja osnove. Pretpostavka je, da se zbog neadekvatnog napinjanja platna ono izdeformiralo, te su nabori koji su zbog toga nastali, rezultirali odvajanjem osnove, zajedno sa slikanim slojem. Ta oštećenja je bilo potrebno sanirati kako bi se moglo krenuti sa daljnim radovima. U poglavlju Povijesno–umjetnički pregled ukratko je obrađeno razdoblje u kojem je slika nastala. Obzirom da nije pronađeno puno podataka o povijesti slike, pokušalo se zaključiti gdje se slika nalazila prije nego je stigla u muzej, te da li je bila slikana pod utjecajem nekog od poznatijih autora koji su u 18. stoljeću djelovali na području Samobora. Sami proces uklanjanja požutjelog laka i preslika bio je težak i dugotrajan te su stoga u poglavlju Teorijski dio obrađeni lakovi na bazi prirodnih smola, u svrhu boljeg razumijevanja problematike njihova uklanjanja. Nakon uklanjanja laka i preslika, te izvedenih konzervatorsko-restauratorskih radova u sloju nosioca (platna) i osnove, te ravnanja na toplinskom stolu, na sliku je nanesen prvi sloj laka - mastiks. Izabran je sukladno provedenim konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima, te stoga i uvažavanju korištenja istih ili sličnih materijala onim izvornima. Prije retuša, nanesen je drugi sloj laka, ovaj put Laropal A81, iz više razloga; smola laka istovjetna je vezivu Gamblin restauratorskih boja, lak ima odlične karakteristike glede starenja i žućenja te dobro zasićuje boju a izgledom odgovara prirodnim smolama. Za ...