Upotreba mikrosatelitskih DNA markera za identifikaciju sorata višnje (Prunus cerasus)
U Hrvatskoj se višnja uzgaja u dva proizvodna područja: u sjevernom kontinentalnom i u sredozemnom dijelu. Postoje mnogobrojne sorte višanja, ali samo najbolje i najkvalitetnije su zadržane u proizvodnji. Problem identifikacije mnogobrojnih sorata je da često pojedine sorte imaju više naziva (sinoni...
| Main Author: | |
|---|---|
| Other Authors: | |
| Format: | Master Thesis |
| Language: | Croatian |
| Published: |
Sveučilište u Zagrebu. Agronomski fakultet. Oplemenjivanje bilja, genetika i biometrika.
2016
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://zir.nsk.hr/islandora/object/agr:280 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:204:163652 https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/agr:280 https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/agr:280/datastream/PDF |
| Summary: | U Hrvatskoj se višnja uzgaja u dva proizvodna područja: u sjevernom kontinentalnom i u sredozemnom dijelu. Postoje mnogobrojne sorte višanja, ali samo najbolje i najkvalitetnije su zadržane u proizvodnji. Problem identifikacije mnogobrojnih sorata je da često pojedine sorte imaju više naziva (sinonima), a često se događa i da se istim imenom naziva više različith genotipova (homonima). Do unazad dvadesetak godina, identifikacija se vršila promatranjem morfoloških i fizioloških svojstava, no danas se iste nadopunjuju s genetičkim analizama koje daju pouzdanije rezultate. To je razlog korištenja mikrosatelitnih markera (SSR) koji omogućavaju bržu i sigurniju identifikaciju sorata, te su neovisni o utjecajima okoline. Cilj ovog rada bio je ispitati mogućnost amplifikacije i detekcije različitih SSR markera razvijenih u rodu Prunus za potrebe identifikacije sorata višnje iz regije Jugoistočne Europe. Također, cilj je bio utvrditi minimalni set polimorfnih lokusa koji pouzdano razdvajaju sve istraživane genotipove, te izraditi tablicu SSR profila analiziranih genotipova višnje. U istraživanju je korišteno šest SSR markera na 24 genotipa višnje (19 sorata od kojih je jedna bila zastupljena sa 6 klonova). Primijenjeni SSR markeri uspješno su razdvojili 19 sorata višnje, osim šest klonova 'Oblačinske', čime je potvrđena njihova prikladnost u razlikovanju sorata višnje. Odabrani set markera pokazao se vrlo informativnim, te je detektirao visok stupanj polimorfizma. Najinformativniji su bili lokusi BPPCT 26 i BBPCT 34 koje ujedno možemo smatrati i minimalnim setom markera dovoljnim za identifikaciju, jer su dovoljno polimorfni da sami razdvoje sve analizirane genotipove. Isto tako, na svih šest korištenih SSR lokusa kod 'Oblačinske' nije utvrđena varijabilnost između njenih klonova, a neredundantna tablica profila predstavlja početak baze SSR profila koja može služiti za daljnju identifikaciju germplazme višnje kao i u istraživanju porijekla sorata višnje. In Croatia, sour cherry is grown in two production areas: the ... |
|---|