Paleoekološka i tafonomska obilježja gornjopleistocenske i holocenske avifaune istočnog Jadrana

• Main Author: Oros Sršen, Ankica
• Other Authors: Miracle, Preston Thor
• Format: Doctoral or Postdoctoral Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Zagrebu. Prirodoslovno-matematički fakultet. Geološki odsjek. 2015
• Subjects: ptice; špilja; istočni Jadran; gornji pleis tocen; holocen; paleoekologija; tafonomija; birds; cave; Easter n Adriatic; Late Pleistocene; Holocene; palaeoecology; taphonomy; PRIRODNE ZNANOSTI. Geologija. Geologija i paleontologija; NATURAL SCIENCES. Geology. Geology and Paleontology; Geologija. Meteorologija. Hidrologija; Geology. Meteorology. Hydrology; info:eu-repo/classification/udc/55(043.3); Paleontologija; Palaeontology; info:eu-repo/classification/udc/56(043.3); Arctic
• Online Access: https://dr.nsk.hr/islandora/object/pmf:248; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:259079; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/pmf:248; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/pmf:248/datastream/PDF

Kvartarni period obilježen je izrazitim klimatskim oscilacijama. Izmjene glacijala i interglacijala, odnosno stadijala i interstadijala uzrokova le su nagle promjene u okolišu, a time i u sastavu životinjskih zajednica. U radu su predstavljeni rezultati detaljnih paleoekoloških i tafonomskih analiza ptičjih ostataka s četiriju špiljskih nalazišta na istočnoj jadranskoj obali koja su bogata ptičjim ostatcima i čije su naslage datirane u gornji pleistocen i/ili holocen (MIS 3 1). To su sljedeći lokaliteti: Marlera I, Šandalja II i Ljubićeva pećina u južnoj Istri te Vela spila na otoku Korčuli. Rezultati su interpretirani u vremenskom i prostornom ok viru : uspoređena je fosilna ptičja fauna iz istovremenih naslaga istraženih nalazišta smještenih na suprotnim krajevima Jadrana (sjeverozapadni i jugoistočni dio) te je uspoređena ukupna istražena avifauna različite starosti: MIS 3, MIS 2 i MIS 1. Iako se većina determiniranih vrsta može i danas vidjeti na istočnoj jadranskoj obali, u gornjopleistocenskoj avifauni prisutni s u arktički i sibirski faunistički elementi koji danas žive na sjeveru Europe ili u planinama. Holocenska avifauna sastojala se od vrsta koje i danas obitavaju na jadranskoj obali. Na svim su nalazištima primarni faktori akumulacije biogeni: mali grabežljivci, ptice grabljivice i/ili ljudi. Može se zaključiti da je tijekom gornjega pleistocena i početkom holocena jadranska obala obilovala različitim staništima te je bila pogodna za život raznovrsnim pticama. The Quaternary period is characterized by dramatic climate changes. Glacial - interglacial cycles as well as stadials and interstadials caused abrupt environmental changes that affected faunal communities and changed their compo sition. To make better our understanding of spatial and temporal environmental, as well as cultural changes, a vifaunal remains from four Late Pleistocene to Holocene (MIS 3 MIS 1) palaeontological and archaeological sites on the eastern Adriatic coast ar e taxonomically and taphonomically examined: Marlera I (NISP=100), Šandalja II (NISP=1936), Ljubićeva pećina (NISP=336), and Vela spila (NISP=601). The results are palaeoenviromentally, palaeoecologically and archaeozoologically interpreted. The Late Pleis tocene avifauna contained Arctic faunal elements, but the majority of the taxa can be found on the eastern Adriatic coast today. Early Holocene avifauna consisted of extant bird taxa of the eastern Adriatic coast, whether present as seasonal migrants or ye ar - round residents. Different taphonomic agents accumulated the bird bones, and bone surface modifications show that birds of prey, small carnivores, and humans helped accumulate these remains. Avifaunal assemblages from the eastern Adriatic coast indicate that a mosaic of habitats was present during the Late Pleistocene and beginning of the Holocene and that the Adriatic Plain supported a diverse and rich biome.